8.10.2021 - 9.10.2021.

Besplatna strip radionica i predavanje o Dragutinu Trumbetašu u Galeriji Galženica


Kao popratni program izložbe ''Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova'', u Galeriji Galženica održat će se predavanje o životu i stvaralaštvu ovog istaknutog umjetnika iz Velike Mlake, kao i besplatna radionica izrade stripa koja će rezultirati fanzinom koji će okupiti najbolje stripove s radionice.


PETAK, 8.10.
PREDAVANJE ''DRAGUTIN TRUMBETAŠ – GASTARBAJTER I UMJETNIK''

19:00 / Galerija Galženica

Predavačica: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti

Dragutin Trumbetaš bio je grafičar, likovni umjetnik, ilustrator i književnik. Rođen je 1937. u Velikoj Mlaki, a preminuo je 2018. u Velikoj Gorici.

Godine 1966. odlazi u Frankfurt na Majni, gdje kao i mnogi tadašnji gastarbajteri svoju inozemnu karijeru započinje na vrlo težak način. Radi na poslovima pakiranja, u peglaoni te kasnije dobiva posao ručnog slagara u Frankfurter Rundschauu. Istovremeno se sve više bavi crtanjem. Budući da je svakodnevno bio okružen imigrantima različitih životnih priča, ova tema zaokuplja ga i u njegovom likovnom stvaralaštvu. Osmišljava antijunaka Tončeka koji postaje protagonist mnogih njegovih crteža. Prati ga u raznim situacijama koje mu se događaju u njegovu unajmljenom stanu, na ulicama stranoga grada, pa sve do gradilišta. Tončekove dogodovštine često su humoristične, no kroz ciklus Gastarbeiter bavi se i ozbiljnijim temama teškog života stranih radnika u Njemačkoj.

Osim toga, u svome stvaralaštvu radi i na ciklusima posvećenima Romima, krapinskom pračovjeku, A. G. Matošu te „Baladama Petrice Kerempuha“. Jedan od najvećih umjetničkih uzora bio mu je nizozemski slikar Vincent van Gogh. Izrađuje zbirku od preko stotinu crteža i pisama koje je tijekom petnaest godina pisao te ''slao'' Van Goghu.

Po završetku predavanja, kako bi se još bolje upoznali sa stvaralaštvom ovog umjetnika, održat će se i kratka likovna radionica na kojoj će se polaznici okušati u izradi crteža i karikature, nadahnutih radom Dragutina Trumbetaša.


SUBOTA, 9.10.
STRIP RADIONICA ''MIGRACIJE - HOMMAGE DRAGUTINU TRUMBETAŠU''
10:00 – 14:00 / Galerija Galženica

Voditeljica radionice: Irena Jukić Pranjić, strip umjetnica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu

Crtačka/strip radionica na temu gastarbajtera u smislu reinterpretacije naslijeđa Dragutina Trumbetaša koji je i sam bio veliki obožavatelj stripa, a jedan od najdražih uzora mu je bio ilustrator i crtač stripova Andrija Maurović.

Polaznici će se okušati u izradi vlastitog stripa na temu gastarbajtera te će osmisliti lik vlastitog antijunaka, kao što je Trumbetaš osmislio lik antijunaka Tončeka, nositelja naracije njegovih grafičkih mapa. 

Sudjelovanje u radionici je besplatno, a preporučena dobna skupina je +18 godina, iako se mogu prijaviti i mlađi sudionici.

Prijave za strip radionicu do petka, 8.10.2021., u 12 sati, na e-mail: galerija.galzenica@pouvg.hr   

Broj polaznika: 15 sudionika

Po završetku radionice, zainteresirani polaznici će imati mogućnost nastaviti raditi na dovršetku stripa uz online mentorsku podršku voditeljice radionice Irene Jukić Pranjić, a najbolji stripovi bit će objavljeni u online fanzinu.

O voditeljici radionice:

Irena Jukić Pranjić rođena je 1973. godine u Bjelovaru. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Stripove objavljuje od 1997. godine. Autorica je strip-albuma Protuotrov i Emisija emocija (2×2, 2015.). Autorica je i glavna urednica antologije Ženski strip na Balkanu (Fibra, 2010.). Urednica je i redateljica dokumentarnog televizijskog serijala Strip u Hrvatskoj (HRT3 2014/15 – 30 epizoda, te 2016/17 – 20 epizoda). Ilustrirala je brojne slikovnice, udžbenička izdanja te dječje časopise. Za strip i ilustraciju višestruko je nagrađivana.

više..

1.10.2021.

Otvorenje izložbe Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova


U petak 1. listopada, u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici, u sklopu Dana europske baštine, otvara se izložba ''Dragutin Trumbetaš: kroničar marginaliziranih glasova''. Autorice izložbe su Valentina Radoš, kustosica likovne zbirke Muzeja Turopolja i Antonia Vodanović, voditeljica Galerije Galženica. U sklopu izložbe prikazat će se izbor 41 grafike Dragutina Trumbetaša iz ciklusa ''Gastarbeiter'', dokumentarni film ''Gastarbeiter'' Bogdana Žižića (Zagreb film, 1977.), ''Gastarbajterske pjesme'' Dragutina Trumbetaša (1969. – 1980.) te fotografije iz umjetnikove obiteljske arhive.

Aktualnost teme migranata i imigranata u našoj svakodnevici je sveprisutna. Migracije stanovništva u druge zemlje i kontinente zbilja su hrvatskog društva koja seže daleko u prošlost, ali ima i svoj suvremeni kontekst. Migracije i imigracije mijenjaju društvo i osobe, nose brojne izazove i traže prilagodbe zajednice, institucija i ljudi. Svu složenost migrantskog života te inkluziju ljudi u nove zajednice prikazao je likovni umjetnik Dragutin Trumbetaš iz Velike Mlake u ciklusu „Gastarbeiter“. 

Kao jedan od najistaknutijih predstavnika socijalno angažirane umjetnosti na našim prostorima Dragutin Trumbetaš neprestano je upozoravao na društvenu nepravdu, potlačenost radnika u imigraciji te loše životne uvjete marginaliziranih društvenih skupina. Na temelju vlastitoga iskustva razvio je nevjerojatan senzibilitet i svijest o promicanju jednakosti u svim aspektima života pa tako i u umjetnosti i kulturi.

Iz rodne Velike Mlake otišao je „trbuhom za kruhom“ u velegrad – Frankfurt na Majni u Njemačkoj gdje se svakodnevno borio pronaći svoje mjesto pod zapadnjačkim, njemačkim suncem suočavajući se s predrasudama i osjećajem odbačenosti kao i velika većina iseljenika. Odabrane grafike iz ciklusa Gastarbaiter (1975., 1977.) izložene u Galeriji Galženica obuhvaćaju šest njegovih grafičkih mapa iz fundusa likovne zbirke Muzeja Turopolja. Grafike nam na veristički i dokumentaristički način prikazuju svakodnevni život iseljenika u SR Njemačkoj.

Glavno sredstvo izražavanja je čisti crtež jasnih i oštrih linija, bez sjenčanja, često u kombinaciji s tekstom koji u pojedinim prikazima dodatno naglašava nelagodu, ironiju i snažnu kritiku zapadnog kapitalističkog društva ili pak socijalističkog režima.

Gastarbajterski ciklus Dragutina Trumbetaša je hommage svim auslenderima bez obzira na nacionalnost, rasu, spol, etničko podrijetlo i vjeroispovijest jer bespoštedno prikazuje pripadnost prostoru i vremenu, ne izbjegavajući stvarnost optočenu sirovošću, brutalnosti, patnjom, nostalgijom i žudnjom.Izložba ostaje otvorena do 29. 10. 2021.

Popratni programi uz izložbu:


Petak, 8. 10., 19 sati, Predavanje ''Dragutin Trumbetaš – gastarbajter i umjetnik'', predavačica: Tea Gudek Šnajdar, povjesničarka umjetnosti

Subota, 9. 10., 10 – 14 sati, Besplatna radionica stripa ''Migracije – hommage Dragutinu Trumbetašu'', voditeljica radionice: Irena Jukić Pranjić, višestruko nagrađivana strip umjetnica i profesorica izbornog predmeta Strip na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu


Biografija:

Dragutin Trumbetaš rođen je 1938. u Velikoj Mlaki. Grafičku industrijsku školu završio je u Zagrebu 1956. i stekao zvanje ručnog slagara. Iste godine zaposlio se u Grafičkom zavodu Hrvatske kao ručni slagar na enciklopedijskim izdanjima. Nezadovoljan napušta posao prebjegavši 1957. u Austriju, živi u lagerima za izbjeglice u Klagenfurtu, Linzu i Astenu, piše dnevnike i crta. Povratkom iz inozemstva 1958. biva uhićen i pritvoren u Mariboru, nakon čega u prekidima nastavlja raditi u struci kao ručni slagar u štampariji Narodne banke u Zagrebu.

Godine 1966. drugi put odlazi u inozemstvo, ovaj put u Frankfurt na Majni, gdje u početku radi na poslovima pakiranja, a kasnije kao slagar u tamošnjim tiskarama: J. Weisbecker, Frankfurter Rundschau i dr. U Frankfurtu je 1968. počeo crtati gastarbajterski ciklus i motive iz rodnog Turopolja.

Božo Biškupić mu 1975. priređuje samostalnu izložbu u Kuli Lotrščak i izdaje mapu ''Gastarbeiter'' s predgovorom Veselka Tenžere, a Bogdan Žižić snima dokumentarni film o Trumbetašu. U ciklusu crteža ''Gastarbeiter'' Trumbetaš preko svog antijunaka Tončeka na simboličan način progovara o muci svojih zemljaka u stranoj zemlji.

Od tada počinju samostalne izložbe u Njemačkoj. Od 1976. do 1980. priredio ih je oko 60, a brojne televizijske postaje snimale su dokumentarce o njemu. Uz daljnji rad na Gastarbeiterima crta i novi ciklus ''Bankfurt ist Krankfurt''.

Godine 1980. preseljava dio privatne biblioteke u kuću u Velikoj Mlaki, a tadašnje ga vlasti optužuju za širenje neprijateljske propagande i osuđuju na godinu i pol zatvora. Za njegovo oslobađanje zauzimaju se njemački književnik Heinrich Böll, ministar Hans Dietrich Genscher, ministar Egon Bahr i kancelar Willy Brandt, pa mu Vrhovni sud Hrvatske smanjuje kaznu na šest mjeseci, koju odrađuje u Zagrebu i Staroj Gradiški.

Godine 1987. opet odlazi u Frankfurt na Majni i radi različite poslove, ali i crta nove cikluse: ''Ex libris'', ''Život kao zmija'', ''Ljudsko smetlište'' te kalendare s turopoljskim motivima. Njegovi su crteži i dalje pretežito nadahnuti svakidašnjicom i velikim razumijevanjem za ponižene i uvrijeđene, ljude s dna. Značajni pomak u irealno čini 1990. godine ciklusom ''Dragi Vincent – dopisivanje s van Goghom'', za koji je nacrtao oko 150 radova. Na temelju ovog ciklusa redatelj Bogdan Žižić snimio je 2006. godine film o dva umjetnika i njihovim sudbinama u kojem je ovjekovječio Trumbetaševo Turopolje i Posavinu s jedne te van Goghovu Nizozemsku i Provansu s druge strane.

Uz crtanje Trumbetaš se bavi i pisanjem. Napisao je dnevnik sa skicama na 2140 stranica, dramu ''Sadisti'' koja je 1986. izvedena u Subotici pod naslovom ''Nepušač''; zatim dramu ''Lopov'', dramu ''Der Kassierer'' i knjigu pjesama ''Gastarbeiter-Gedichte''. Piše četverodijelni roman ''Nepušač'', u kojem je prvi dio objavljen 2009. godine u nakladi Hrvatskog slova.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu 1997. priređuje mu veliku retrospektivnu izložbu, dok mu je u zemlji i inozemstvu priređeno više od 160 samostalnih i 200 skupnih izložbi.

Preminuo je 2018. u Velikoj Gorici.

više..

10.9.2021.

FOTOKNJIGE, FOTOMONOGRAFIJE, FOTO ČASOPISI: Uloga, značaj i mogućnosti

U petak, 10. rujna 2021., s početkom u 19 sati, u Galeriji Galženica održat će se panel naziva ''FOTOKNJIGE, FOTOMONOGRAFIJE, FOTO ČASOPISI: Uloga, značaj i mogućnosti''.

Sudjeluju: Lana Lovrenčić (članica Ureda za fotografiju), Marko Ercegović (fotograf) i Boris Greiner (član umjetničke radionice Petikat)  

U odnosu na knjige umjetnika i publikacije o umjetnosti, knjige koje su posvećene fotografiji ili se fotografijom bave, prometnule su se u pomalo specifičan medij. Naime, već godinama fotoknjige su kolekcionarski predmeti među kojima neka izdanja dosežu nevjerojatne iznose. Za same fotografe one pak predstavljaju način umjetničkog izražaja, istraživanja mogućnosti koje se otvaraju u spoju fotografije i grafičkog oblikovanja potrebnog da bi nastala knjiga. Između kreacije i tehničkih mogućnosti, tiska koji fotografiji može podariti nove dubine ili ju pak svesti na plošni otisak. S tekstom ili bez, stručna ili umjetnička. Može i oboje.

Produkcija fotoknjiga, fotomonografija i foto časopisa u Hrvatskoj danas je nekomercijalni poduhvat tek pojedinih zaljubljenika, prije svega samih umjetnika, a potom i izdavačkih kuća i udruga koje se bave fotografijom i umjetnošću. Kupaca je uvijek premalo, ali potreba postoji tako da u okviru skromnih budžeta možemo pratiti produkciju koja već godinama ne posustaje. Stoga ćemo u Galeriji Galženica povesti razgovor o tome koja je uloga fotoknjiga, koji je proces njihove realizacije te koji je njihov značaj za fotografiju. Osvrnut ćemo se naravno i na uvjete produkcije i mogućnost (i isplativost) pojedinih projekata.

---

Lana Lovrenčić diplomirala je povijest umjetnosti i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bavi se temama fotografije, kulturne baštine i prostornog planiranja nakon 2. svjetskog rata. U Uredu za fotografiju djeluje od 2017. godine u okviru kojega je organizirala više panel-diskusija i čitalačkih grupa posvećenih fotografiji. Koautorica je ili autorica više izložbi, od kojih izdvaja: Petar Dabac: Portreti 1959.–1985. – Projekt preoblikovanja svijesti (2019.), 79 godina atelijera Dabac u Ilici (2019.), Galerija Arhiv TD Petra Dabca (2020.), Sandro Đukić i Bojan Salaj: Arhiv kao memorijski konstrukt (2021.). Zaposlena na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Marko Ercegović diplomirao je na Odsjeku snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bavi se fotografijom i videom. Dobitnik je nekoliko istaknutih priznanja, a njegov je umjetnički rad predstavljan na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Zagrebu. Izdao je više fotoknjiga: Svakome je jasno da je ovo nigdje (samizdat, 2012.), Željezara (Moire, 2014.), Osobno vozilo (Art Radionica Lazareti, 2014.), Golub na grani (Petikat, 2014.), Lp (Ured za fotografiju, 2017.). 

Boris Greiner autorsko djelovanje započinje 1983. Zajedno sa Stanislavom Habjanom ostvaruje niz projekata u raznim medijima (grafički materijali, proza, performansi, izložbe, akcije i eksperimentalni filmovi) u okviru dvadesetogodišnjeg konceptualnog projekta Greiner&Kropilak Mailart Office. Od 1992. sa S. Habjanom i Danijelom Žeželjem djeluje u okviru umjetničke grupe Slipa Konfidenca. Godine 2001. s Habjanom, Žeželjem i Borisom Cvjetanovićem osniva umjetničku radionicu Petikat. Dosad je objavio više knjiga prozne literature i eseja, ostvario dvadesetak samostalnih izložbi i performansa te snimio deset filmova. Autor je niza kritičkih osvrta i eseja o fotografiji. Profesionalno se bavi grafičkim dizajnom te je oblikovao više foto knjiga. Živi i radi u Zagrebu.

više..

3.9.2021 - 24.9.2021.

Otvorenje izložbe Nevenke Arbanas u Galeriji Galženica

U petak, 3. rujna u 19 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici (Trg Stjepana Radića 5), otvara se samostalna izložba renomirane hrvatske grafičarke Nevenke Arbanas naziva ''Utisci o otiscima''. Kustosica izložbe i autorica predgovora je povjesničarka umjetnosti Antonia Vodanović. Izložba se može razgledati do 24. rujna. 

Renomirana hrvatska grafičarka Nevenka Arbanas u Galeriji Galženica predstavit će se s 30-ak grafika nastalih od 2008. do 2017. godine, koje je okupila pod zajedničkim nazivnikom ''Utisci o otiscima'', po istoimenom tekstu književnika, pjesnika i akademika Luke Paljetka, o grafičko-pjesničkim mapama i/ili knjigama Nevenke Arbanas, pisanim za monografiju o autoričinom radu. Odabrani radovi nastali su kombiniranjem različitih grafičkih tehnika (akvatinta, linorez, bakropis, suha igla), odnosno metodama i postupcima kojima autorica majstorski vlada. Među najranijim radovima su grafike G – 10 i G – 11 iz 2008. godine, koje pripadaju ciklusu ''Pismo'' u kojem se koristi uzorcima različitih kaligrafija iz raznih alfabeta i abeceda. Ostali radovi s izložbe odnose se na autoričinu dugogodišnju preokupaciju motivom biljnog lista kojom se počinje baviti od 2010. godine. Ovi radovi na razmeđu apstrakcije i figuracije stvaraju ugođaj jesenjeg lišća koje otpada s krošnji stabala i odumire dolaskom hladnoće i zimskog sivila. U ciklusu ''List'' Nevenka Arbanas ne radi potpuni odmak od prethodno spomenute serije ''Pismo'', već među biljne listove inkorporira i tipografsko znakovlje, stara pisma, tekstove te ih na svojevrstan način ''kolažira'' dajući tako grafikama vizualnu i značenjsku slojevitost.

U sklopu otvorenja izložbe, na terasi Doma kulture Galženica, održat će se i promocija likovne monografije naziva ''Nevenka Arbanas'', u izdanju Cosmos knjige (Zagreb, 2019.). Tekstove za monografiju pisali su Tonko Maroević i Luko Paljetak, grafički ju je oblikovao Mihajlo Arsovski, a uredio Zvonimir Dujmović.

Životopis:

Nevenka Arbanas rođena je 1950. u Batini (Baranja), slikarica-grafičarka.

Godine 1953. s roditeljima se preselila u Našice, gdje je završila osnovnu školu. Maturirala je 1970. u Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu. Diplomirala je grafiku na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1975.), u klasi profesora Alberta Kinerta, te magistrirala grafičke izraze 1977. (A. Kinert).
Usavršavala se u grafičkim tehnikama na Akademiji Minerva u Groningenu, Nizozemska (1978.), u Atellieru 17 Stanleyja Williama Haytera u Parizu (1986.) te na Likovnoj akademiji u Pragu u klasi L. Čepelaka (1988.).

Izražava se monokromnim i kolorističkim kompozicijama. Uporabom različitih, najčešće kombiniranih tehnika, grafičkim metodama postiže slikarske efekte. Njenim umjetničkim grafičkim dosezima pripisuju brisanje granica između grafike i slike. No njeni su grafički listovi grafički u najvećoj mogućoj mjeri.

Sudjelovala je na više od 200 skupnih i 60 samostalnih izložbi, mnogobrojnim međunarodnim grafičkim izložbama te u selekcijama svjetskih bijenala i trijenala kao predstavnica grafičke umjetnosti iz Hrvatske. Objavila je niz grafičkih mapa i bibliografskih knjiga. Autorica je knjiga Grafičke tehnike (1999.) i Grafičke tehnike dubokog tiska (2015.). Radovi joj se nalaze u više muzeja, galerija i privatnih zbirki u Hrvatskoj i inozemstvu. Godine 1997. tiskana je likovna monografija Nevenka Arbanas uz autorsku suradnju Luke Paljetka, u izdanju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u nakladničkom nizu Prizma (urednik B. Biškupić).

Godine 1994. svoje zanimanje posvećuje keramici te u crkvi sv. Josipa Radnika u Ostrošincima (župa Podgorač) izrađuje u glaziranoj keramici Križni put s raspelom, ogradu kora s likovima svetaca te prizore iz života sv. Josipa. Sljedeće godine u terakoti izrađuje Križni put u kapeli sv. Mihovila u Zagrebu.
Do 2000. godine predavala je u Školi primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, a nakon toga na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Od 2012. do umirovljenja 2017. bila je redoviti profesor u trajnom zvanju.

Na temelju umjetničkih dostignuća u realizaciji umjetničkog projekta i pisanog rada Listovi / stvaranje asocijacija kod gledatelja grafičkog otiska stekla je 2017. akademski stupanj doktorice umjetnosti iz polja likovnih umjetnosti.

U Galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu 2018. priređena joj je velika retrospektivna izložba koju su tekstovima u katalogu izložbe popratili Tonko Maroević i Luko Paljetak. 

Dobitnica je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo za 2018.

više..

25.6.2021.

Panel na temu obiteljske fotografije iz perspektive suvremenih umjetničkih praksi i kulturno-antropološke perspektive

U petak, 25. lipnja, s početkom u 18:30 sati, u Galeriji Galženica, kao nastavak popratnih programa samostalne fotografske izložbe Denisa Butorca ''15 do 19'', održat će se panel na temu obiteljske fotografije iz perspektive suvremenih umjetničkih praksi i kulturno-antropološke perspektive. Predavači su Melanija Belaj, znanstvena suradnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, fotografi Glorija Lizde i Denis Butorac.

 Program predavanja:

18:30 Melanija Belaj, ''Obiteljska fotografija iz kulturno-antropološke perspektive''

Zašto se fotografiramo? Zašto se fotografiramo u okrilju obitelji? Od kuda proizlaze želja i namjera arhiviranja vlastite obiteljske povijesti, osobnog života? Kako fotografija utječe na kreiranje naših sjećanja, stvaranja uspomena na vlastitu prošlost? Kako se prema fotografiji nastaloj u obitelji odnosimo? Zašto je čuvamo ili bacamo? Koju poruku nose sjećanja unutar okvira fotografske snimke pohranjene u običnom ili virtualnom obiteljskom albumu? Na ova ili slična pitanja predavačica će pokušati dati odgovore na temelju provedenog etnografskog istraživanja obiteljske fotografije i spoznaja iz područja vizualne antropologije. Osim toga, osvrnut će se na mogućnost interpretacije obiteljske fotografije u predstavljačkoj perspektivi kakvu predlaže teoretičar Erving Goffman i kako je analizira vizualni antropolog Richard Chalfen.

19:00 Glorija Lizde i Denis Butorac, ''Suvremena obiteljska fotografija''

Fotografkinju Gloriju Lizde i fotografa Denisa Butorca, umjetničke prakse povezuju temama identiteta, odrastanja i obitelji. Na vlastitim i primjerima drugih relevantnih autora govorit će o pristupima i primjenama obiteljske fotografije u suvremenom kontekstu.

Povijest obiteljske fotografije seže gotovo od vremena izuma fotografije. Prije masovne dostupnosti fotoaparata, obiteljske fotografije nastajale su u profesionalnim fotografskim studijima kako bi se poput svečanog čina ovjekovječile posebne prigode. Pojavom Kodakovih fotoaparata 1888. g. fotografija je pronašla svoje mjesto u gotovo svakom kućanstvu. Članovi obitelji međusobno se dokumentiraju u svakodnevnom, neformalnom okružju, a predmetom fotografije postaje gotovo sve; od obiteljskih okupljanja, putovanja i odlazaka na plažu do kućnih ljubimaca i automobila. Slažući fotografije u albume poput kustosa, kuriramo i konstruiramo sliku o vlastitoj obitelji, no u tom procesu često izostavljamo trenutke kojih se ne želimo sjećati, koji prikazuju drugu stranu obiteljskog života. Sljedeće generacije gledat će samo djelomičnu sliku i istinu o životu jedne obitelji jer ono što nije fotografirano često se čini kao da nije nikada ni postojalo. 

20:00 rasprava / pitanja iz publike 


Biografije predavača:

Melanija Belaj znanstvena je suradnica u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Autorica je znanstvenih monografija Vino, rakija, a može i limončelo: etnografija obiteljske proizvodnje i konzumacije alkoholnih pića (2018) i Obiteljske fotografije: kulturnoantropološka perspektiva (2020) te znanstvenih i stručnih radova iz područja etnologije i kulturne antropologije prehrane. Suurednica je zbornika Turist kao gost: prilozi kulinarskom turizmu (2009). Njezini znanstvenoistraživački interesi kreću se u okviru etnologije svakodnevice i vizualne antropologije, a dosad su uglavnom obuhvaćali teme kao što su obiteljska fotografija, kultura pijenja, tradicijsko vinogradarstvo, mediteranska prehrana, suvremeni tijekovi razvoja turizma, rodna i simbolička uloga hrane i pića u kulturnom kontekstu.

Glorija Lizde rođena je 1991. u Splitu. Završila je preddiplomski studij Filma i videa pri Umjetničkoj akademiji u Splitu te diplomski studij Fotografije na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. U svom fotografskom radu bavi se temama obitelji, sjećanja i identiteta. Ostvarila je sedam samostalnih izložbi (Galerija PM, Salon Galić, Galerija f8 itd.) te sudjelovala na brojnim skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu od kojih izdvaja Photo Athens, Being/Seeing (QUAD Gallery, UK), Parallel Intersection Lisboa, Država u krevetu (Galerija umjetnina Split), Nova imena (ULUPUH), ISPIT 2015 (Galerija SC) te Rovinj Photodays 2016 (Muzej za umjetnost i obrt Zagreb). Sudjelovala je na brojnim radionicama i projektima, članica je Hrvatske udruge likovnih umjetnika te dobitnica Dekaničine nagrade za rad na seriji fotografija F20.5.

Denis Butorac rođen je 1992. Diplomirao je na Katedri za Fotografiju pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Osim Dekanove i dviju Rektorovih nagrada, dobitnik je novčane potpore i nagrade Marina Viculin koja se dodjeljuje kao priznanje za rad umjetnika s izvanrednim postignućima u području hrvatske fotografije. U rujnu 2018. godine predstavio se prvom samostalnom izložbom Homesick, u sklopu 10. izdanja međunarodnog festivala fotografije Organ Vida. Izlagao je na nekoliko samostalnih i grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

više..

11.6.2021.

Predavanje povjesničarke umjetnosti Tee Gudek Šnajdar ‘Ivan Kožarić – Sto godina hrvatskog modernog klasika’

U petak, 11. lipnja u 19:30 sati, u Galeriji Galženica, povjesničarka umjetnosti Tea Gudek Šnajdar, održati će predavanje i interaktivnu likovnu radionicu naziva ‘Ivan Kožarić - Sto godina hrvatskog modernog klasika’ kojom se obilježava 100. obljetnica rođenja jednog od najistaknutijih hrvatskih umjetnika, Ivana Kožarića rođenog 10. 6. 1921.

 Riječ je o prvom predavanju unutar ciklusa popularnih predavanja koje će se tijekom 2021. održavati u Galeriji Galženica, u sklopu projekta ‘’Razgovori o hrvatskim modernim i suvremenim umjetnicima’’, a koje će voditi velikogorička povjesničarka umjetnosti Tea Gudek Šnajdar. Predavanja i prateće radionice namijenjene su razvoju lokalne publike, jačanju kulturne suradnje na području Grada Velika Gorica i Zagrebačke županije, te edukaciji lokalnog stanovništva o nekim od najznačajnijih hrvatskih umjetnika 20. i 21. stoljeća. 

 Tijekom ovih jednosatnih predavanja, posjetitelji će se upoznati s radom nekih od najpoznatijih imena hrvatske moderne likovne umjetnosti, poput Ivana Kožarića, Nives Kavurić-Kurtović, Miroslava Šuteja, pa do značajnih lokalnih umjetnika poput Dragutina Trumbetaša. Razgovarat ćemo o njihovim najpoznatijim radovima, umjetničkom djelovanju, kao i anegdotama te zanimljivostima iz njihova života. 

Predavanja će biti interaktivna, tako da će se posjetitelji imati priliku upoznati s radom ovih autora putem bogatih vizualnih materijala, knjiga i časopisa posvećenih ovim umjetnicima. Djelatnici Galerije Galženica zavirit će u svoj depo, te tijekom predavanja izložiti neka od djela ovih umjetnika, kako bi ih posjetitelji mogli u njima uživati tijekom ovih događanja. Kako bi se što bolje upoznali s radom ovih umjetnika, posjetitelji će se i sami okušati u izradi likovnog rada u stilu ili tehnici umjetnika kojemu će predavanje biti posvećeno. 

O predavanju:

Ivan Kožarić jedan je od najpoznatijih hrvatskih kipara, s pravom često nazivan modernim klasikom. Široj javnosti Kožarić je najpoznatiji po svojim javnim skulpturama ‘Prizemljeno sunce’ u zagrebačkoj Bogovićevoj ulici, te spomeniku A. G. Matošu na Gornjem gradu. No, u svojih gotovo sto godina života, izveo je pravu revoluciju u hrvatskoj modernoj umjetnosti.

Nakon što je završio Likovnu akademiju u Zagrebu, kao stipendist je na neko vrijeme odselio u Pariz. Iako je ondje bio poprilično uspješan, uskoro se odlučio vratiti u Hrvatsku gdje je proveo svoju čitavu kiparsku karijeru.

Kožarić je vrlo zanimljiv jer je često i naglo mijenjao svoj kiparski stil. Nije se bojao biti provokativan, te katkad iz temelja propitkivati ustaljena pravila povijesti umjetnosti i likovne kritike.Tako je, primjerice, unutar svog djelovanja u grupi Gorgona, 1960. godine napravio skicu za rad ‘Neobičan projekt – rezanje Sljemena’. Njome je predložio da se Medvednica djelomično izreže i tako oblikuje u kiparsko djelo.

Negirajući nepromjenjivost umjetničkih djela, 1971. godine je zlatnom bojom obojao svoj čitav atelje. Od ulaznih vrata, namještaja, svojih cipela, do skulptura koje je prethodno izradio. Dajući isti izgled svojim radovima, kao i predmetima poput kutija šibica, pokazao je kako se naizgled bezvrijedne stvari u trenu može transformirati u umjetnička djela.

Radi odbojnosti prema elitističkom pristupu umjetnosti, na jednoj od najprestižnijih svjetskih izložbi, Venecijanskom bijenalu 1976., bira svoja najvažnija i najpoznatija djela, te ih izlaže nemarno nabacane. Ovu skupinu svojih djela prikladno naziva ‘Hrpom’, pojašnjavajući ih idejom kako bi mogao baciti sve što je do tada stvorio, te napraviti još bolja umjetnička djela.

Ivan Kožarić je svoj atelje s više od šest tisuća eksponata 2007. godine prodao gradu Zagrebu, koji ga je izložio u Muzeju suvremene umjetnosti. Tako se sada većina ovih predmeta, kao i prostor u kojemu je osmislio mnoga od njih, mogu vidjeti u ovome muzeju.

Kako bi još bolje razumjeli rad ovog umjetnika, nakon predavanja, posjetitelji će se moći okušati u izradi skulpture od gline. Kratka likovna radionica trajat će oko pola sata. A kao motiv za rad poslužit će neka od dijela ovog zanimljivog kipara.


Predavačica:

Nakon završene Škole primijenjene umjetnosti i dizajna, Tea Gudek Šnajdar diplomirala je 2011. godine povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Još tijekom studija počela je raditi na muzejskim vodstvima u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, a kustoski pripravnički staž odradila je u Dvoru Veliki Tabor. Više godina organizirala je individualna vodstva za posjetitelje u amsterdamskim muzejima Rijksmuseumu i Muzeju Vincenta van Gogha. Tea je vlasnica firme Culture Tourist, unutar koje surađuje s hrvatskim i europskim kulturnim institucijama, na programima promocije umjetnosti, interpretacije baštine i kulturnog turizma. 

više..

4.6.2021.

Denis Butorac - razgovor s umjetnikom

U petak, 4. lipnja u 19:30 sati, u Galeriji Galženica, kao popratni program samostalne fotografske izložbe ''15 do 19'', održat će se razgovor s autorom izložbe Denisom Butorcem, kojeg će moderirati kustosica izložbe Dunja Nekić. 

Dosadašnja umjetnička produkcija Denisa Butorca mogla bi se svesti na sukob individualnog i društvenog identiteta. On vlastitu poziciju Drugog i drugačijeg suprotstavlja pretpostavljenom društvenom identitetu mjesta i vremena u kojemu je odrastao. Svoj raniji bijeg, u svakom smislu te riječi, zamjenjuje preispitivanjem fragmenata sjećanja koja su ga izgradila kao osobu s ciljem zaokruživanja procesa odrastanja. U svojim ranijim serijama snimanjem intimnih portreta braće u seriji Moja tri brata gradi zapostavljeni odnos i traži zajednički jezik, Portretom majke dekonstruira vlastiti rodni identitet u trenutku bojanja majčine kose, zatim se u performativnoj reimaginaciji rituala kolinja u seriji Homesick obračunava s tradicijom, te naposljetku pretakanjem narativa nenapisane Poslanice ocu vizualno rekonstruira sjećanja koja su ga odredila kao osobu.

Denis Butorac rođen je 1992. Diplomirao je na Katedri za Fotografiju pri Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Osim Dekanove i dviju Rektorovih nagrada, dobitnik je novčane potpore i nagrade Marina Viculin koja se dodjeljuje kao priznanje za rad umjetnika s izvanrednim postignućima u području hrvatske fotografije. U rujnu 2018. godine predstavio se prvom samostalnom izložbom Homesick, u sklopu 10. izdanja međunarodnog festivala fotografije Organ Vida. Izlagao je na nekoliko samostalnih i grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu.

Dunja Nekić (Sisak, 1984.) završila je studij povijesti umjetnosti i engleskog jezika i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Trenutno završava doktorski rad pod nazivom „Recepcija stvaralaštva Kluba likovnih umjetnica od prve polovine 20. stoljeća do danas“ na Filozofskom fakultetu u Zagrebu pod mentorstvom dr. sc. Leonide Kovač. Od 2010. radi u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu kao asistentica na Zbirci starije fotografije i stručna suradnica na EU projektima digitalizacije kulturne baštine (Partage Plus, Athena Plus, Art Nouveau Danube). Od 2014. radi kao kustosica u zbirci, a od 2016. kao voditeljica Zbirke starije fotografije MUO. Od 2019. radi kao predavačica i vodi kolegij Povijest fotografije na Odsjeku snimanja Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu.

više..

30.4.2021.

Bojan Mrđenović - razgovor s umjetnikom

U petak, 30. travnja u 18 sati, u Galeriji Galženica (Trg Stjepana Radića 5) u Velikoj Gorici, kao popratni program samostalne fotografske izložbe ''Toplice'', nagrađivani fotograf i snimatelj Bojan Mrđenović održat će javno predavanje u kojem će publici predstavit dokumentarnu fotografsku seriju trenutačno izloženu u Galeriji Galženica, ali i svoje ostale fotografske serije radova. Autor se kroz niz tema fotografski bavi promjenama u društvenom prostoru, često isprepletenim kompleksnim povijesnim, društvenim, političkim, ekonomskim i proizvodnim odnosima. S naglaskom na poslijeratni tranzicijski pejzaž, propituje kako se različite ideje društvenog napretka reflektiraju u prostoru, kako politika i ekonomija formiraju društvene odnose i oblikuju individualna iskustva. Njegovi fotografski radovi rezultat su višegodišnjih istraživanja, a u radu često koristi analogne, fotokemijske procese. 

Izložba i predavanje zamišljeni su u sklopu prve polovice ovogodišnjeg izložbenog programa Galerije Galženica koji je maksimalno posvećen suvremenoj hrvatskoj fotografiji.


BIOGRAFIJA:
Bojan Mrđenović (r. 1987., Virovitica) diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu. 2012. godine diplomirao je na preddiplomskom, a 2015. godine na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Na istom odsjeku danas je zaposlen kao predavač. Bavi se filmom i fotografijom. Na samostalnim izložbama fotografija izlagao je cikluse Dobrodošli, Budućnost, Uvozna pustinja, Toplice, Grčki dnevnik, Magistrala, Priroda, kemija i društvo te je sudjelovao na brojnim grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Ciklusi Toplice i Grčki dnevnik također su objavljeni u obliku knjiga. Dobitnik je prve nagrade festivala Rovinj Photodays u kategoriji Arhitektura i Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnik je nagrade Red Carpet Art Award za mlade umjetnike, te je prvi dobitnik nagrade Marina Viculin za razvoj fotografskog stvaralaštva. 

više..

23.4.2021.

Lutajuća knjiga: interaktivna likovna radionica

Prolazeći ulicama Zagreba možda vam je pogled pao i na radove ulične umjetnice i kreativke Antonelle Šantek! Kao dio projekta „Lutajuća knjiga“ oslikava stare i odbačene knjige s ulice i vraća ih, u obliku malih poruka vedrine, svima koji ih uspiju otkriti u raznim zakutcima grada.

Ako ih do sada niste uspjeli uhvatiti na zagrebačkim ulicama, možete ih vidjeti uživo te se upoznati s procesom izrade vlastitih "ljubavnih pisama svijetu". Cilj je likovno druženje, upoznavanje s vlastitim kreativnim potencijalima, izrada rada kojeg ćete ponijeti kući te dobar osjećaj koji još dugo ostaje.

Antonella Šantek rođena je u Velikoj Gorici, a živi u Zagrebu. Posljednjih deset godina crta i slika, a njezino stvaralaštvo zaokuplja ljubav prema životu, ljudima, prirodi, knjigama i kazalištu. Sudjelovala je na brojnim grupnim alternativnim izložbama i projektima. Također, 2014. je s Milom Mrvaljem, nekadašnjim beskućnikom kojeg je upoznala na ulici, osnovala humanitarnu udrugu ''Fajter'', za pomoć beskućnicima. Udruga organizira ture po Zagrebu ''Invisible Zagreb'', koji je postao dio službenog programa Turističke zajednice grada Zagreba te objavljuje umjetnički časopis koji okuplja mlade i poznate umjetnike te promovira 'umjetnost u svrhu humanosti i podizanja tolerancije'. Posljednje dvije godine radi na projektu ''Lutajuća knjiga'', u kojem oslikava stare i odbačene knjige s ulice, a ti se radovi mogu vidjeti na zagrebačkim ulicama.

Pozivamo sve zainteresirane koji bi voljeli sudjelovati u ovom kreativnom procesu, da dođu 23. travnja u 11 sati, na Svjetski dan knjige, u Galeriju Galženicu, i saznaju kako od starih knjiga i časopisa napraviti novi umjetnički rad. Zbog epidemioloških mjera svoj dolazak najavite na e-mail: antonella.santek@gmail.com.

Sudjelovanje u ovom interaktivnom kreativno-likovnom druženju je besplatno, materijal za izradu je osiguran, ali slobodno možete donijeti sve što želite uključiti u svoje likovne radove - isječke iz časopisa, lijepe književne ili glazbene citate ili samo poticajne izreke, vaše omiljene flomastere, komadiće tkanine ili ukrasnog papira, fotografije…Optimalan broj polaznika – od 7 do 12.

više..

29.1.2021.

Noć muzeja 2021 u Galeriji Galženica

U petak, 29. siječnja u 18 sati, u Galeriji Galženica u Velikoj Gorici (Trg Stjepana Radića 5), u sklopu Noći muzeja, otvara se skupna izložba naziva ''Nova normalnost: prostori svakodnevnice''. Izložba prikazuje šest serija radova domaćih autora na temu utjecaja pandemije koronavirusa i recentnih potresa na društvo i svakodnevni život. Izlagači su ilustratori/ce Tisja Kljaković Braić (Oni u koroni), Hana Tintor (Prve stvari) i Luka Vucić (Usamljeni divovi) te fotografi Darije Petković (Otpusno pismo), Boris Ščitar (Potres na Baniji) i Milan Šabić (Okviri). Autorica i kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti Antonia Vodanović. Izložba se može razgledati do 19. ožujka.

Radovi umjetnika prikazani na ovoj izložbi nastali su u nesvakidašnjem društvenom kontekstu koji je obilježio hrvatsku svakodnevicu u 2020. godini. Fenomen svakodnevice i karakteristična  pojavnost  svakodnevnog  života  u socijalnoj  konstrukciji  realnosti karakterizirani su rutinom, ritualima, ustaljenim praksama, društveno prihvatljivim normama ponašanja te socijalnim zakonitostima koje na jednoj široj društvenoj razini definiramo i označavamo kao ''normalno''. Termin ''nova normalnost'' ustalio se u globalnom javnom diskursu, nastojeći pritom definirati društvene promjene uzrokovane pandemijom koronavirusa, nove prakse i načine ponašanja, odnosno nove zakonitosti koje trenutačno definiraju naše živote i našu svakodnevicu. Društvena proizvodnja novih praksi svakodnevice (nošenje zaštitne maske, držanje preporučene fizičke distance, dezinficiranje ruku, predmeta i prostora, rad od kuće, online sastanci i druženja…) uvelike je (re)definirala naš društveni i kulturni habitus na mikro, mezo i makro razini.

Ovaj specifični društveni kontekst, koji je u mnogočemu utjecao na svakodnevicu, u Hrvatskoj je poprimio nove razmjere i dimenzije slijedom razornih potresa koji su pogodili Zagreb i okolicu u ožujku, a zatim i područje Petrinje, Siska, Gline i okolnih naselja u prosincu iste godine. U mnogočemu 2020. godina poprimila je distopijski karakter kakav nismo mogli (ni željeli) zamisliti, osim u filmovima i knjigama distopijske fikcije. Medije su preplavile postapokaliptične slike razrušenih gradova i naselja, uništenih kuća, praznih ulica i trgova, vijesti o brojnim prekinutim životima svedene na hladne statističke izvještaje i brojke, stoga su radovi autora zastupljenih na izložbi na svojevrstan način (auto)refleksija ovih zbivanja. 

Fotoesej Darija Petkovića naziva ''Otpusno pismo'' svojevrsni je bolnički dnevnik. Petković autobiografski bilježi svoj boravak na jedinici intenzivnog liječenja u Klinici za infektivne bolesti ''Dr. Fran Mihaljević'', boreći se za vlastiti život s COVID-19 infekcijom i utjecajem bolesti na pluća. Prozori i balkoni, kao ''međuprostori'' između sigurnosti unutarnjeg prostora doma i nesigurnosti vanjskog svijeta, temeljna su okosnica i odrednica dokumentarne fotografske serije ''Okviri'' Milana Šabića. Serija fotografija Borisa Ščitara ''Potres na Baniji'' je dokumentarno-reportažni prikaz utjecaja razornih potresa u prosincu 2020. na ljudske živote, materijalnu imovinu, emocionalna i psihološka stanja ljudi, ali i podsjetnik na važnost zajedništva i solidarnosti. Na snažni potres koji je pogodio Zagreb i okolicu 22. ožujka, za vrijeme lockdowna i provođenja prvih epidemioloških mjera u Hrvatskoj, referiraju se ilustracije Luke Vucića naziva ''Usamljeni divovi'', nastale kombiniranjem fotografskih prikaza praznih zagrebačkih ulica i drugih javnih prostora te crteža. Serija ilustracija Hane Tintor naziva ''Prve stvari'' vizualizacija je  malih i velikih radosti koje su njeni pratitelji na društvenim mrežama poželjeli učiniti nakon prvog lockdowna, a čije je odgovore ilustrirala. Splitska ilustratorica Tisja Kljaković Braić na izložbi se predstavlja serijom karikatura naziva ''Oni u koroni''. ''Oni'' kroz humor brode nedaće te ukazuju na važnost optimizma, veselja i zajedništva. 

Šest serija radova prikazanih na ovoj izložbi, svojevrsna su kronika vremena u kojem živimo, preslika društvene zbilje, vizualni narativ proživljenog iskustva. Njihovu likovnu slojevitost možemo iščitavati ne samo na razini vizualnih medija i aktualnog sociološkog temata, već i na dokumentarno-povijesnoj te etnografsko-antropološkoj razini. One nas podsjećaju na društvenu ulogu pojedinca, na važnost praksi brižnosti, solidarnosti, zajedništva i humanosti. 

više..

10.12.2020.

Predavanje arhitektice Hrvojke Paljan

U četvrtak, 10. prosinca 2020. u 18. sati, u Galeriji Galženica (Trg Stjepana Radića 5) u Velikoj Gorici, održat će se predavanje arhitektice i urbanistice Hrvojke Paljan naziva ''Projektiranje u skromnim uvjetima'' o arhitektonsko-urbanističkom razvoju naselja Galženica jug – Gorica III.

Arhitektica Hrvojka Paljan autorica je zgrade Doma kulture u naselju Galženica u Velikoj Gorici u kojoj se nalaze knjižnica, manja koncertna dvorana te Galerija Galženica. Također, autorica je i Trga Stjepana Radića u Velikoj Gorici te urbanističkog rješenja naselja Galženica jug – Gorica III. U svom javnom predavanju prezentirat će arhitektonsko-urbanistički razvoj ovoga naselja, sa stanogradnjom, javnim i zelenim površinama te kulturnim sadržajima. Kod projektiranja naselja, vodila se postulatima tzv. urbane sociologije i njemačkim uzorima planiranja grada, promišljajući prostor kao mjesto susreta, društvene interakcije i socijalizacije njegovih stanovnika.

BIOGRAFIJA:

Hrvojka Paljan rođena je u Malim Zdencima, Daruvar. Završila je V. gimnaziju u Zagrebu te diplomirala na Arhitektonskom fakultet u Zagrebu, u klasi Nevena Šegvića 1966. godine. Od 1966. – 1970. djelovala je u Njemačkoj, a potom u Zagrebu u G. P. Industrogradnja. Pretežno se bavila projektiranjem višestambenih zgrada, gdje je posebnu pozornost posvetila iznalaženju jednostavnih i racionalnih rješenja u skladu s tehničkom mogućnosti izvedbe stanova. Objavljivala je radove u časopisu “Revija za sociologiju“ iz područja urbane sociologije. Bila je polaznik Akademije za likovne umjetnosti (Akademie für Bildende Künste - Meisterklasse Architektur) u Salzburgu u Austriji 1981. godine. Sudjelovala je u radu Konferencije Ujedinjenih naroda o gradovima i naseljima (Habitat II) u Istanbulu 1996. godine.

Izbor izvedenih radova:

- stambeno naselje Gorica III - Galženica jug, urbanističko rješenje i projekt zgrada (1974.)

- Trg Stjepana Radića u Velikoj Gorici (1981. i 2004.)

- Dom kulture u Travnom, Zagreb (1984.)

- stambeno-poslovna zgrada „Ružmarinka“, koautor Željko Jagić (1986.) 

- stambena zgrada za stambeno zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata, O2 Veliko Polje, Velika Gorica, koautor Željko Jagić (1999.)

- stambene zgrade POS-a, „D7“ i „D8“ u Sopnici Jelkovec, Sesvete (2003).


Ostalo:

Nakon izbijanja Domovinskog rata 1991. godine sudjelovala je kako u zemlji, tako i u inozemstvu, u radu velikog broja mirovnih konferencija i skupova. Pri tome koristila je svaku priliku da uz ostalo upozori na strašna razaranja kulturne baštine u Hrvatskoj:

- United Nations World Conference on Human Rights, Beč 1994.

- United Nations Fourth World Conference on Women, Peking 1995.

- United Nations Conference on Human Settlements (Habitat II), Istanbul 1996.

više..

20.11.2020.

Nova akvizicija

Zahvaljujući donaciji riječkog vizualnog umjetnika i jazz glazbenika Vedrana Ružića, fundus Galerije Galženica bogatiji je za jedan rad iz područja suvremenog slikarstva. Riječ je o akriliku na platnu nastalom 2020. godine, dimenzija 112 x 147 cm, naziva Keep Digging, iz slikarskog ciklusa Wagner. Tema ciklusa je glazbena motivika iz Wagnerove tetralogije Prsten Nibelunga koja je postala polazištem za vizualnu artikulaciju pripadajućih glazbenih dionica. U konstituiranju vizualnog zbivanja i kolorističkih efekata prikazivanja dodatno sudjeluju osobna autorova psihološka stanja koja su upisana na platna i nošena iskustvima za rezidencijalnog boravka u Berlinu te potaknuta iskustvom slušanja Wagnerove glazbe za vrijeme planinarenja po Himalaji.

Zahvaljujemo autoru na ovoj vrijednoj donaciji!

više..

6.11.2020.

Jazz koncert Forbidden Live - Vedran Ružić kvartet

Vizualni umjetnik i glazbenik Vedran Ružić će 6.11. prilikom otvorenja izložbe Wagner prezentirati album Forbidden Live, projekt nastao tik nakon pandemijske izolacije s ciljem spašavanja svakog, barem i kratkog, slobodnog trenutka stajanja na pozornici uživo pred publikom. Tako je najnoviji album Forbidden Live snimljen početkom lipnja u Pazinu na prvom post-izolacijskom koncertu, a premijerno se nakon Rijeke prikazuje u Velikoj Gorici u Galeriji Galženica. Forbidden Live nastao je inspiriran iz izolacijske tišine za vrijeme prvoga otvaranja iz lockdowna te kako sam autor kaže ''spašava svaki dragocjen trenutak uživo s publikom''. Glazbeni dio projekta sačinjavaju autorovi dugogodišnji kolege i prijatelji; Hrvoje Galler na klaviru, Jaka Kopač na alt. saksofonu, Adriano Bernobić na bubnjevima te sam Ružić na kontrabassu i bass gitari. Album sadrži devet autorskih kompozicija, a kvartet će odsvirati i neke skladbe s Ružićevih prethodnih albuma od kojih je Spiritual Market nagrađen prestižnom nagradom ''Porin'' za najbolji jazz album. 

više..

1.10.2020.

Nova voditeljica i kustosica Galerije Galženica

Odlaskom kustosa Klaudia Štefančića u Modernu galeriju u Zagrebu, vodstvo Galerije Galženica preuzela je povjesničarka umjetnosti, samostalna istraživačica i kustosica Antonia Vodanović (1988, Makarska) koja je na Sveučilištu u Zadru 2014. diplomirala povijest umjetnosti (mag. hist. art), integrirani muzejsko-galerijski i konzervatorski smjer. Od 2015. do 2016. radila je kao kustosica pripravnica u Gradskom muzeju Makarska te je iste godine pri Muzejskom dokumentacijskom centru položila stručni ispit za muzejsko zvanje kustos. Od 2018. do 2019. radila je kao asistentica voditeljice galerije Oris Kuće arhitekture u Zagrebu, a od 2019. do 2020. kao voditeljica Orisove galerije. Suosnivačica je i predsjednica Udruge za istraživanje, promicanje i zaštitu kulturne baštine Makarskog primorja i Zabiokovlja ''Kačić'' kroz koju je osmislila, realizirala i vodila više programa usmjerenih prema zaštiti i valorizaciji moderne arhitekture druge polovine 20. stoljeća. Kao samostalna istraživačica izlagala je na desetak međunarodnih i domaćih znanstvenih skupova održanih u Hrvatskoj i inozemstvu te je objavila nekolicinu znanstvenih radova u znanstveno-stručnim časopisima i zbornicima sa znanstvenih skupova. Predmet znanstvenog interesa usmjeren joj je na interdisciplinarna istraživanja kulturnog i arhitektonskog nasljeđa, na razmeđu povijesti umjetnosti, kulturne povijesti, historijske antropologije i etnologije. Sudjelovala je u organiziranju i kuriranju brojnih izložbi te kulturnih programa. 

Želimo joj puno uspjeha u radu!

više..

30.4.2020.

Info

Zbog odlaska voditelja galerije na novo radno mjesto, Galerija Galženica do daljnjeg obustavlja sve aktivnosti u fizičkom i u virtualnom okružju.

"Zahvaljujem svim suradnicima, a posebno umjetnicima, posjetiteljima i radnicima Pučkog otvorenog učilišta Velika Gorica, na dugih i dinamičnih 19 godina suradnje. Trudio sam se ovaj iznimni galerijski prostor voditi u skladu s višestruko izmijenjenim uvjetima kulturnog i društvenog života, od kada sam 2001. imenovan njegovim voditeljem. Ne sumnjam da će Galerija Galženica, formirana 1980. u institucionalnom okviru Doma kulture i dalje imati važnu ulogu u kontekstu gradske i regionalne kulture. Pučkom otvorenom učilištu i budućem voditelju/voditeljici želim puno uspjeha u radu." (Klaudio Štefančič)

 

više..

7.9.2019.

Akvizicija

Ovoga ljeta proširili smo našu Umjetničku zbirku. Povodom izložbe "Papir, škare, knjiga", dvoje umjetnika - Dubravka Vidović i Dejan Dragosavac Ruta - su nam velikodušno poklonili svoje radove. Vidović dvije fotografije iz serije "Shikumen walls", a Dragosavac Ruta plakat/grafiku "Polica s knjigama u pozadini razgovora ugodnih". Time smo otvorili prostora za jednu širu kolekciju fotografija, a Bučanovim plakatima pridružili suvremene oblike grafičkog dizajna.

više..

19.12.2016.

Istočnoeuropska mreža suvremenoumjetničkih institucija

Nedavno je naš rad, kao relevantan na polju suvremene umjetnosti u Hrvatskoj, prepoznat od strane neprofitne organizacije EastTopics iz Mađarske. Tako smo na kartu institucija posvećenih suvremenoj umjetničkoj kulturi, u ovom dijelu Europe, upisali ne samo galeriju nego i grad Veliku Goricu. Više na https://www.easttopics.com/croatia-c1qd  

više..

24.6.2015.

Nagrada izložbi Marka Tadića

Godišnja nagrada Vladimir Nazor za najbolju izložbu u 2014. godini, 19. lipnja 2015. uručena je umjetniku Marku Tadiću (1979.) za izložbu 'Pogled u čudu' koju smo koproducirali prošle godine (kustos: Klaudio Štefančić). Nagradu Vladimir Nazor dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrade se dodjeljuju kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Čestitamo nagrađenim umjetnicima! 

Link: https://www.flickr.com/photos/galzenica/sets/72157648311585910

više..

14.4.2015.

UM - unutarnji muzej

Izložbeni projekt Unutarnji muzej počiva na nekoliko premisa. Najprije na činjenici da suvremena umjetnost za svoj nastanak i svoju recepciju ne treba tradiciju, da nije nužno poznavati povijest umjetnosti da bi se na neki način stupilo u komunikaciju s umjetničkim djelom. Suvremena umjetnost nije suvremena samo zato što nastaje u sadašnjem trenutku, nego zato što slobodno prisvaja i koristi neumjetnička društvena područja (politiku, ekonomiju, sport itd.) s ciljem povećanja vlastite vidljivosti. Gledajući iz te perspektive, muzej nije nužna postaja u kružnom toku suvremene umjetničke produkcije i recepcije. Po procjeni Petera Weibela, austrijskog umjetnika i direktora Centra za umjetnost i medije u Karlsruheu, samo je oko 7% umjetnina nastalih u 20. stoljeću završilo u muzejskim depoima i time steklo status kulturne baštine. Situacija ni danas nije bitno drugačija. Čini se da umjetnosti ne preostaje ništa drugo doli borba za časoviti trenutak (medijske) pozornosti.

više..

4.2.2015.

35. obljetnica rada

Ove godine Galerija Galženica slavi 35 godina rada. Galerija je osnovana 1980. godine u okviru Narodnog sveučilišta Juraj Kokot kao neprofitna galerija namijenjena poticanju i razvoju likovne kulture Zagreba, odnosno Velike Gorice, tada sve mnogoljudnije zagrebačke općine.

Otvorena u zgradi takozvanog Doma kulture u novosagrađenom naselju, zajedno s kinom i knjižnicom, galerija se brzo uklopila u tradiciju zagrebačkih kulturnih centara koji su nemali dio svoje djelatnosti posvećivali vizualnoj kulturi. 1995. Velika Gorica je dobila status grada, pa je Galerija Galženica, u tom trenutku u okviru Pučkog otvorenog učilišta, postala jedina gradska institucija takvog tipa.

U 35 godina rada organizirano je više od 240 izložaba i manifestacija na kojima se predstavilo više od 300 domaćih i inozemnih umjetnika, likovnih kritičara, kustosa i dizajnera. U nekoj priručnoj periodizaciji hrvatske muzejsko-galerijske djelatnosti, rad Galerije Galženice može se predstaviti iz različitih sinkronijskih i dijakronijskih perspektiva.

više..

12.3.2013.

Galerija, društvene mreže i javnost

Mrežni servis Posterous je 30. travnja najavio prestanak rada. Koristili smo ga 2010. godine za objavu i arhiviranje razgovora s umjetnicima. Na 'screen capture' fotografiji vidljivo je da smo povodom četiri izložbe imali preko 7000 učitavanja. To je doista fascinantan podatak, jer primjerice premašuje ukupan broj posjetitelja fizičkog prostora galerije u rasponu od otprilike sedam-osam godina. 

više..

4.2.2012.

Pozdrav!

Nakon kraće pauze počinjemo s programom za 2012. godinu:

1. Textil{e}tronics   02.03. – 01.04.2012.

"Od tekstilne do elektronske niti, od materije do modnog objekta" – Anda Klančič, Patrizia Dona, Marija Mojca Pungerčar, Josipa Štefanec

2. Omladinski underground tisak (1968-1972; Beograd, Zagreb, Ljubljana)   27.04. – 27.05.2012.

"Od sovjetskog izvorišta do američkog undergrounda"

3. Nagrada Radoslav Putar – finale   05.06. – 08.07.2012.

4. Slike trga   05.10. – 02.11.2012.

5. Eastern Surf: Kernel Panic Control   16.11. – 21.12.2012.

Ana Kuzmanić, Shona Macnaughton, Martin Mrzljak, Francesca Nobilucci, Ewan Sinclair 

 

više..

21.1.2011.

Od kulture dizajna do dizajna kulture

Čini se da nam tradicionalna podjela na čistu i primijenjenu umjetnost i dalje nešto znači. Tu fleksibilnu, ali postojanu granicu uporno povlačimo i danas kada se za većinu metoda kojima se u tom razlikovanju služimo može reći da više nisu djelatne. Tako nam, primjerice, principi oblikovanja nisu više dovoljni da nekom predmetu ili proizvodu odredimo njegov umjetnički status. Isto se može reći i za prirodu društvenog angažmana organiziranog na bazi dobro oblikovanog estetskog objekta ili događaja, budući da se politička borba sve intenzivnije odvija na polju umjetničke kulture. Također, sve je teže nekom objektu ili pojavi odrediti umjetničku pripadnost isključivo na temelju intertekstualnih veza, budući da institucija umjetnosti postaje sve složenija i progresivno obuhvaća sve veći broj kulturnih praksi...

više..

23.1.2010.

P&Q = Q&P

U svojoj knjizi Stoljeće, Alain Badiou opisuje 20. stoljeće kao stoljeće politike i umjetnosti. S jedne strane, revolucionarna politika, riješena da u kraj stane svim proturječjima moderniteta, i s druge, beskompromisna umjetnost riješena da ravnopravno s drugim društvenim praksama sudjeluje u stvaranju budućnosti. Ono što obilježava 20. stoljeće, tvrdi dalje Badiou, trenutak je u kojem se umjetnički i politički projekt susreću i križaju tako da nam se u jednom trenutku čini da umjetnost ima veću političku vrijednost i udarnu snagu od politike, a politika više ljepote od umjetnosti...

više..

22.1.2009.

Interzone

Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća osamostaljenje Hrvatske poklopilo se s prvim valom ekonomske globalizacije. Ono što danas obično podrazumijevamo pod globalizacijom najčešće se odnosi na ekonomski model, koji je nakon urušavanja europskih socijalističkih država, a na krilima novih tehnologija (Internet, mobilna telefonija itd.) omogućio nove oblike stjecanja profita. Time je uzrokovao dva međusobno suprotstavljena društvena procesa: degradaciju nacionalnih ekonomija, s jedne, i proliferaciju partikularnih kulturnih identiteta, s druge strane. Tijekom 90-ih, primjerice, zemlje su se srednje i jugoistočne Europe – u potrazi za svojim mjestom na novoj karti Europe - našle u paradoksalnoj poziciji da istodobno moraju provoditi denacionalizaciju privrede i nacionalizaciju kulture...

više..

15.7.2008.

Priznanja i pohvale

Marketinški stručnjaci tvrde da nema bolje reklame od samoreklame, liječnici da je bolje spriječiti nego liječiti, a kršćani da je bez samopomoći teško računati, kako na tuđu, tako i na Božju pomoć.

Tako smo i mi, prije ljetnih praznika, odlučili s javnošću podijeliti nekoliko dobrih vijesti s nadom da će nam to pomoći u budućem radu.

Naša izložba Nove mreže novih medija proglašena je tako izložbom lipnja mjeseca na portalu Hrvatskog dizajnerskog društva (http://dizajn.hr/; kustos: Klaudio Štefančić; dizajnerice: Nina Bačun i Roberta Bratović)...

više..

1.2.2008.

Umjetnost, tehnologija, (novi) mediji

Program Galerije Galženica u 2008. godini posvetili smo novomedijskoj ili digitalnoj umjetnosti – kako se već sve ne naziva aktualna umjetnička tendencija koja u različitim oblicima odnosa između suvremene tehnologije i umjetnosti vidi svoje umjetničko i društveno poslanje. Preciznije govoreći, na širokom području ove umjetničke tendencije usredotočili smo se na produkciju i izlaganje onih radova koji, u kontekstu aktualne pretvorbe interneta iz komunikacijskog u masovni medij, naglašavaju, s jedne strane, nove vidove umrežavanja (Web 2.0, P 2 P itd.), a s druge, imanentno svojstvo interneta da ovisi o različitim bazama podataka, osobito u World Wide Web inačici...

više..

13.9.2007.

Obavijest 3

Nakon ljetne pauze, odgodili smo početak jesenskog dijela programa iz jednog jednostavnog razloga: uvodimo novu rasvjetu. Na kraju gotovo 27. godine rada sa starom halogenom rasvjetom, ovaj ćemo mjesec dobiti novu, profesionalnu ERCO rasvjetu. Ova investicija od 80.000,00 kuna nešto je manja od polovice našeg godišnjeg budžeta i puno manja od troškova organizacije nemalog broja različitih kulturnih događaja u regiji. S obzirom na kvalitetu, nadamo se da će nas nova rasvjeta poslužiti i idućih dvadesetak godina. Što se tiče programa za drugu polovicu godine, on će izgledati ovako...

više..

15.1.2007.

Slika - žanr ili politika prikazivanja

U 2007. godinu ulazimo s nemalim promjenama u radu. Prije svega, novu programsku i kalendarsku godinu pokušat ćemo bazirati na nekom aktualnom problemu, nekoj zanimljivoj temi ili pojavi, bilo da je ona dio uže ili šire umjetničke kulture. Tako ćemo umjesto zbroja pojedinačnih izložaba u 2007. godini organizirati izložbe na temelju određenog svojstva karakterističnog – više ili manje - za sve predstavljene umjetnike. U ovoj godini, to će biti problem slike i slikovnog prikazivanja...

više..

12.9.2006 - 27.9.2006.

Obavijest 2

Zbog kratkog vremena održavanja izložbe Device_Art 2.006, Galerija Galženica bit ce otvorena i u ponedjeljak 2. listopada od 10 do 19 sati.

više..

12.9.2006.

Obavijest

Velika Gorica je u protekle pola godine prošla kroz izvanrendne izbore u kojima su do tada vladajuće stranke smijenjene novom višestranačkom koalicijom, koja je nedavno konstituirala gradsku vladu. Nama su ovi događaji zanimljivi, budući da je nova gradska vlada utvrdila manjak u gradskoj blagajni i odlučila uštedjeti tamo gdje je to moguće.

Kako je program Galerije Galženica gotovo u cjelosti financiran iz gradskog proračuna, restrikcije su pogodile i nas. Kako bi se pokrio manjak u gradskoj blagajni, uskraćeno nam je 30.000,00 kuna, zbog čega smo morali odustati od organizacije izložbe Roberta Šimraka i bitno smanjiti sredstva namijenjena međunarodnoj izložbi Device Art. Istina, preostaje nam mogućnost da u jesenskom rebalansu proračuna nadoknadimo dio novca, ali to je za sada još uvijek prilično neizvjesno.

Unatoč svemu - vidimo se!

više..

10.9.2006.

Pozdrav!

...i dobro došli na web stranicu Galerije Galženica. Stranica je zamišljena kao svojevrsni galerijski blog - kao nelinearna web bilježnica - na kojem se posjetitelji mogu informirati o izložbama, umjetnicima i svim ostalim bivšim i budućim događanjima vezanim za naš rad. Najveći dio stranice namijenjen je pružanju osnovnih informacija o gotovo svakodnevnom radu galerije: o njezinoj lokaciji, o njezinom izgledu, o aktualnim izložbama i budućim događanjima. Korisne informacije o galeriji, također, možete saznati u direktoriju nazvanom FAQ (Frequently Asked Questions)...

više..