društvo

  • 27.04.2012. - 27.05.2012.

    Jugoslavenski omladinski tisak kao underground press: 1968. - 1972. (Zagreb, Beograd, Ljubljana)

    Izložba Jugoslavenski omladinski kao underground press: 1968. - 1972. (Beograd, Zagreb, Ljubljana) bavi se unikatnim novinarskim žanrom razvijenim u socijalističkoj Jugoslaviji. Omladinski tisak naziv je za splet publikacija koje je izdavala mreža  omladinskih i studentskih organizacija. Izvorno nastao kao dio sovjetskog propagandnog aparata, krajem 1960-ih omladinski tisak u svojoj je jugoslavenskoj adaptaciji razvio brojne specifičnosti. Ova izložba bavit će se jednom od njih, konkretnije, njegovim mnogobrojnim sličnostima s tzv. američkim i britanskim underground magazinima iz istog razdoblja. Izložba će ukazati na brojna neočekivana preklapanja (formativna, sadržajna, politička) između ova dva žanra nastala u dva posve drugačija ideološka konteksta. Postav se sastoji od obilja arhivskog i teško dostupnog materijala – kvalitetnih reprodukcija izvornih omladinskih i studentskih časopisa iz Zagreba, Beograda i Ljubljane, uz pojedine reprezentativne primjerke samih američkih i britanskih underground časopisa.

    Autor izložbe: Marko Zubak

    Izložbu podržali: Grad Velika Gorica i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. 

    više..

  • 23.09.2011. - 30.10.2011.

    UFS (User Friendly Society)

    Paolo Cirio, Sally Grizzell Larson, Kristijan Kožul i Société Réaliste 

     

    Ne treba pročitati puno knjiga da bi primijetili moć kojom suvremena tehnologija utječe na naš svakodnevni život. Da li nas Google zatupljuje ili nas obogaćuje, uvodeći nas u neku vrstu Borgesove knjižnice u kojoj je pohranjeno sveukupno ljudsko znanje, pitanje je koje više ne postavljaju samo medijski teoretičari. Da li nas tehnologija oslobađa, jačajući našu moć spoznaje ili nas, naprotiv, ograničava, omogućavajući lakšu kontrolu ljudskog i društvenog života, također je pitanje koje se ne javlja  samo u sferi neke određene discipline (filozofije, medicine, sociologije itd.), nego se, s pravom, postavlja svakodnevno. Kako tehnologija ne pada s neba, pitanja koja postavljamo moraju se odnositi na uzroke i uvjete tehnoloških invencija, a ne samo na njihove posljedice.  U tom smislu, čini nam se zanimljivim da se tradicionalna sfera primijenjene umjetnosti (dizajna) – ponajviše zahvaljujući proliferaciji nove tehnologije – umjesto na tradicionalno područje oblikovanja uporabnih predmeta sve više usredotočava na oblikovanje društvenih praksi. Kako se naša moć nad kontrolom prirode povećava, kako se na neki način ona sve više zgušnjava, upravo uobličava u različitim protokolima, tako raste i važnost  onih koji te procese oblikuju. Nekako, kao da se tradicionalni dizajnerski zadatak mijenja: umjesto uljepšavanja i unapređenja svakodnevnog života, dizajn, čini nam se, sve više sudjeluju u njegovom određenju. 

    više..