moda

  • 02.03.2012. - 01.04.2012.

    Textil{e}tronics

     Anda Klančič, Patrizia Dona, Marija Mojca Pungerčar, Josipa Štefanec

    ´Let’s now delve deep into the fluff´
    Massimo Banzi, Getting Started with Arduino

    Prateći razvoj od jednostavne niti do kompleksnih novomedijskih objekata, Textil{e}tronics tematizira područja recentnih događanja u području suvremene tekstilne umjetnosti, nosive tehnologije i elektronski oblikovane skulpture, kroz svjetlosne lumino objekte i prezentaciju mikrokontrolera Arduino.

    Tematizirajući skulpturalnu tekstilnu (Josipa Štefanec) i elektronsku nit (Anda Klančič), kao i dizajniranu materiju i novo značenje objekta (Patrizia Donà), te socijalno angažiranu tekstilnu umjetnost (Marija Mojca Pungerčar), izložba daje presjek suvremenih tekstilnih i novomedijskih tendencija, te načine preispitivanja značenja medija kao takvog. Socijalni i emancipacijski aspekti tekstilne umjetnosti nikako se ne mogu zaobići, ona uvijek kao da priziva brojne asocijacije manufakturnog rada, uradi sam (DIY) subkulture i samoodrživih sistema, osobito u vezi s vrlo sličnim recentnim događanjima na sceni otvorenog koda i nosive tehnologije (Arduino, Body Pixel Studio).

    više..

  • 25.02.2011. - 03.04.2011.

    Mirabilia

    Yoko Fukushima, Silvio Vujičić, Tatjana Vukelić

    Mirabilia je ime naše prve ovogodišnje izložbe posvećene odnosu dizajna i umjetnosti. Negdje početkom moderne, ova je latinska riječ označavala pojave koje je bilo teško smjestiti u jednu od dvije generalne kategorije: u prirodni, od boga stvoreni svijet ili u svijet stvoren ljudskom aktivnošću. Držimo da na ovoj izložbi istu vrstu hibridnog statusa imaju i radovi Silvija Vujičića, Yoko Fukushima i Tatjane Vukelić. U njihovim radovima dilema je samo sa ontoloških kategorija živog i neživog, božjeg i ljudskog, prebačena na područje dizajna koji je, pak, s tradicionalnih pozicija oblikovanja odjeće prešao na oblikovanje čovjeka.U suvremenom svijetu biopolitike na radove ovih umjetnika, međutim,  ne treba gledati kao na moralne opomene. Njihov  bio-dizajn samo se rubno dotiče etičkog aspekta ljudske kulture. Premda se prva reakcija na ove radove može možda najbolje predstaviti pitanjem: Gdje je granica iskorištavanju i kultiviranju prirode?, ukupni dojam izložbe bliži je fantaziji, nego ekologiji. Drugim riječima, više od teške društvene problematike, na ovoj izložbi ima neke transparentne intime, nespretne ironije, bizarne ljepote i neodgovorne igre (K.Š.)...

    više..

  • 09.05.2007. - 31.05.2007.

    Mare Milin, "A strana, B strana"


    Naziv izlozbe „ A strana, B strana“ upućuje na složeni proces produkcije modne fotografije. Taj se proces sastoji od grupnog rada nekolicine stručnjaka, među kojima je fotograf / fotografkinja tek jedan od više ili manje ravnopravnih članova. Stilist ili stilistica, urednik ili urednica, vizažist ili vizažistica, scenografkinja ili scenograf, maneken ili manekenka, izvršna producentica ili producent, fotografkinja ili fotograf - su ljudi koji u konačnici određuju izgled editorijala, izbor snimljenih fotografija, ljepotu onoga što gledate i onoga što ćete možda kupiti. „A strana“ je ono što vidite kada kupite neki od modnih magazina: fotografije, odjeću, ljude koji ju nose i slično. „B strana“ je ono što ne vidite: fotografije koje nisu ušle u tiskano izdanje, iako je ponekad fotograf / fotografkinja upravo njih držao / držala uspjelim.

    Modna fotografija dijeli svoje početke s drugom fotografskom vrstom, tzv. dokumentarnom ili novinskom fotografijom. Naime, i jedna i druga nastaju i razvijaju se zahvaljujći potrebama isprva tiskanih, a potom i elektronskih, odnosno digitalnih masovnih medija.

    Za razliku od dokumentarne fotografije, modna je fotografija slobodnija u izboru i kombiniranju različitih estetskih, formalnih i društvenih pristupa fotografskoj umjetnosti. To ne znači samo da modna fotografija radi s različitim žanrovima, kao što su portretna, pejzažna, eksperimentalna ili erotska fotografija na primjer, nego i s različitim društvenim kodovima (fotografske) umjetnosti, koji se kreću od koncepta originalnosti i individualnog izražavanja obilježenog umjetničkom kreacijom, do koncepta tehničke izvrsnosti i kolektivnog rada obilježenog primjerice tzv. amaterskom posvećenošću tehnologiji.

    Modnu fotografiju, također, obilježava grupni rad, ali ne onaj određen amaterskom ljubavlju prema susretu čovjeka i tehnologije. Grupni rad modne fotografije određen je zahtjevima modnog i medijskog tržišta. Ti su zahtjevi višetruki i odnose se na izvrsnost, originalnost, poznavanje povijesti fotografije kao dijela povijesti umjetnosti, poznavanje tehnologije, kulture određenog vremena i slično. Unatoč odstupanju od romantičke ideje autonomnog, različitim društvenim ugovorima nesputanog pojedinca, koji odnos prema sebi i svijetu koji ga okružuje izražava uz pomoć kamere, modni fotograf kao dio industrije ljepote nije lišen slobode da bude kreativan, u tradicionalno-umjetničkom značenju riječi. Iako determiniran različitim uvjetima uglavnom ekonomske prirode, kreativnost modnog fotografa ili modne fotografkinje leži, čini mi se, u mogućnosti da se služi različitim fotografskim strategijama, umjetničkim stilovima i općenito različitim kulturnim konvencijama (od spolnih do umjetničkih). Modni fotograf može biti neka vrsta plaćenika ljepote i u tome je preteča suvremenih dizajnera, koji oblikuju gotovo sve: od stranice i ekrana do identiteta i povijesti.

    Paradoksalno, što je više u industriji, modni fotograf je originalniji; što je više u prošlosti, to su mu fotografije zavodljivije; što je hermetičniji to se proizvodi koje snima bolje prodaju. (Klaudio Štefančić)


    Mare Milin (1973) apsolventica je studija dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, fotografkinja i redateljica video spotova (1). Kao fotografkinja surađivala je s brojnim časopisima i magazinima, kao što su Arkzin, Nomad, Godine nove, Playboy, Cosmopolitan, Elle, Story, Mila i drugi. Također, radi na interaktivnom filmu posvećenom Nikoli Tesli u produkciji Bulaja naklade. Kao umjetnička direktorica stoji iza animiranog filma "Glupača" koji je još uvijek u produkcijskoj fazi u okviru Zagreb filma (2), dok je kao redateljica režirala više video spotova za grupe kao što su Meritas, Postolar Triper, Belfast Food i drugi.

    Izlagala je na više desetaka grupnih i samostalnih izložaba u zemlji i svijetu. Za svoj je rad nagrađena Nagradom na bijenalu fotografije u Zagrebu 1995. i Prvom nagradom na salonu fotografije u Zadru 2000. godine (3).

    Linkovi:

    (1) http://www.klik.hr/naslovnica/deluxe/200404280002006.html
    (2) http://www.filmski.net/specials/26
    (3) http://www.ulupuh.hr/hr/straniceclanova.asp?idsekcije=2&idclana=183

    više..