vizualna kultura

  • 23.10.2015. - 21.11.2015.

    Dom, centar, kuća, platforma

    Nije neobično da historizaciju ustanova zaduženih za proizvodnju i distribuciju kulture prati određena nejasnoća, štoviše terminološki i kategorijalni nered. Sam pojam kulture je višeznačan, čak inherentno kontradiktoran, pa je od stručnjaka koji se njome bave teško očekivati jasne i čvrste definicije. Postoji, recimo, umjetnička kultura, ali postoji i kultura psovanja, koja se, pak, kosi s kulturom dobrog odgoja, pa ako niste lingvist, pisac ili antropolog, u toj ćete kulturi prije vidjeti nedostatak svake kulture (o odurnom običaju pljuvanja po cesti da i ne govorimo, premda bi se i za pljuvanje moglo reći da ukazuje na ustrajnost kulture sela u dominantnoj kulturi grada). Bilo kako bilo, oko jednoga se svi slažu: kulturu čini sve ono što ljudi svakodnevno rade. Naglasak je, dakle, na ljudima, a ne na objektima (knjigama, slikama, filmovima, kazališnim predstavama itd.), na iskustvu i procesu, a ne na vlasništvu ili društvenom statusu.

    Osmišljavanju ove izložbe pristupili smo stoga iz pozicije sudionika u kulturnim procesima, ali ne toliko odozgo – iz pozicije određene institucionalne moći – nego odozdo, iz pozicije korisnika kulturnih programa. Zašto na sve ne bismo gledali iz perspektive vlastitog iskustva? Umjesto povijesnih povelja o osnivanju, političkih odluka, službenih akata, planova i programa, možda je vrijeme da se prisjetimo načina na koji smo mi sami činili kulturu, posjećujući knjižnice, gledajući filmove, učeći plesati, štrikati, slikati ili jednostavno se zabavljajući s čašom vina u ruci na premijeri neke izložbe ili kazališne predstave.

     Iz te perspektive, nameću se četiri različita načina sudjelovanja u proizvodnji i potrošnji institucionalne kulture. Svaki od njih zapravo predstavlja određeni kulturni model. Ti modeli su: dom, centar, kuća i platforma. 

    više..

  • 15.01.2007. - 15.01.2007.

    Slika - žanr ili politika prikazivanja

    U 2007. godinu ulazimo s nemalim promjenama u radu. Prije svega, novu programsku i kalendarsku godinu pokušat ćemo bazirati na nekom aktualnom problemu, nekoj zanimljivoj temi ili pojavi, bilo da je ona dio uže ili šire umjetničke kulture. Tako ćemo umjesto zbroja pojedinačnih izložaba u 2007. godini organizirati izložbe na temelju određenog svojstva karakterističnog – više ili manje - za sve predstavljene umjetnike. U ovoj godini, to će biti problem slike i slikovnog prikazivanja...

    više..

  • 03.11.2005. - 27.11.2005.

    Mate Lovrić, "Animirani film, strip, ilustracije,oblikovanje 1975-2005."


    Ova izložba je svojevrsna retrospektiva 30-godišnjeg rada Mate Lovrića na području animiranog filma, stripa, novinske i knjiške ilustracije i oblikovanja. Najvećim dijelom njegov umjetnički rad bio je namijenjen djeci, od predškolske do školske i pubertetske dobi.
    Na izložbi će se po prvi puta moći vidjeti cjelokupan filmski opus Mate Lovrića, od prvih filmova za djecu, nastalih u produkciji Zagreb filma, preko edukativnih filmova nastalih u produkciji Filmoteke 16, do pilot epizoda poznatog animiranog filma Leteći medvjedići, na čijoj je kreaciji u početku radio i Lovrić. Također, izložba će prezentirati ilustratorski rad Mate Lovrića, podjednako namijenjen i djeci i odraslima, od dječjih slikovnica do Večernjakove kratke priče, kao i osobitu produkciju stripa, kojeg djeca već nekoliko godina mogu pratiti na stranicama dječjeg časopisa Radost.
    Mate Lovrić (1952) je završio Srednju školu za primijenjenu umjetnost u Sarajevu. Od 1972. radi u Zagreb filmu, a od 1975. u dječjim časopisima objavljuje stripove i ilustracije za djecu. Član je HDLU-a od 1995., a od 2002. likovni je urednik dječjeg časopisa "Radost".

    više..