strip

  • 14.03.2007. - 08.04.2007.

    Marko Tadić, "Storyboards"


    Karakteristični element Tadićevog rada je preuzimanje različitih vrsta znakova s područja stripa, filma, reklamna industrije, povijest umjetnosti… Skupljajući ih marom strastvenog staretinara, Tadić reciklira ogromnu količinu odbačenih i potrošenih vizualnih znakova, dajući im novo značenje u kontekstu umjetničke slike, odnosno umjetničke izložbe.

    Nešto više o njegovom radu pročitajte u dijelovima tekstova umjetničkih kritičarki Ane Dević i Ivane Mance:

    "Iako je u najnovijoj seriji radova nazvanih Storyboards pozadina slike svedena na elementarnu razinu, upravo ona igra važnu ulogu. Nije riječ samo o autoreferencijalnosti (naime upravo takve prefabricirane drvene ploče autor koristi u svakodnevnom životu kao radnu stolnu površinu po kojima često usput crta) već i o otkrivanju praznine. Dok je u ranijim radovima prevladavao uglavnom bestežinski horror vacui i manje više jasan princip kolažiranja, Storyboards nam otkrivaju prostore praznine. Taj je prostor slikarske prirode; mjestimično neoslikane, prazne dionice grube, drvene strukture ploče, indiciraju tlo i smještaju tako motive ovih slika u žanr pejzaža. Pejzaž shvaćen kao široki pojam (svakodnevica, socio- pejzaž itd.) može biti primijenjen kao temeljno žanrovsko određenje mnogih Tadićevih radova. No, Storyboards ne prikazuju tlo, već njegov gubitak, fingirajući prazninu, govore o anonimnom, ispražnjenom poharanom teritoriju – znaku." (Ana Dević, Pejzaži, de-facto, slike-stolovi)

    "Poetičko načelo – ako uopće postoji – koje sve te elemente dovodi u vezu moglo bi se djelotvorno opisati pojmom «grafitiranja» kojim kustosica Ana Dević opisuje Tadićev postupak. Fenomen grafita, naime, primarno se odnosi na tip anti-estetske intervencije u urbanom prostoru koja brutalnim prisvajanjem javnih površina želi simbolički razbiti njihov neutralni građanski identitet te u javni prostor uvesti dimenziju društvene diferencijacije. Pojam grafitiranja utoliko dobro imenuje upravo Tadićev tip voluntarističke intervencije koja ne intendira estetskoj ili narativnoj cjelovitosti, nego spomenute komponente združuje okrećući ih protiv, ili barem mimo, njihova formalnog, funkcionalnog i značenjskog integriteta. No, bez ikakve agresije ili etički upitne prisile, Tadićeva je gesta izrazito laka, a prijelaz između jedne stvarnosti u drugu gotovo neosjetan: tanjur kojeg je trenutak prije mogao odložiti u sudoper, ludičkom lakoćom ipak stavlja na zid, plesnim korakom prenoseći slike, riječi i stvari iz jednog konteksta u drugi, iz jednog prostora u drugi, s jednog predmeta na drugi, iz javog u privatni život i natrag." (Ivana Mance)

    Marko Tadić (1979) dobitnik je Prve nagrade na Salonu mladih u Sisku 2001. godine i Nagrade salona mladih održanog 2006. u Zagrebu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Firenzi 2006. godine. Izlagao je na dvije samostalne izložbe u Zagrebu i na desetak izložba u zemlji i inozemstvu (Firenca, Sisak, Ljubljana, Beograd). Trenutno priprema nastup na skupnoj izložbi u Nottinghamu u organizaciji Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

    više..

  • 03.11.2005. - 27.11.2005.

    Mate Lovrić, "Animirani film, strip, ilustracije,oblikovanje 1975-2005."


    Ova izložba je svojevrsna retrospektiva 30-godišnjeg rada Mate Lovrića na području animiranog filma, stripa, novinske i knjiške ilustracije i oblikovanja. Najvećim dijelom njegov umjetnički rad bio je namijenjen djeci, od predškolske do školske i pubertetske dobi.
    Na izložbi će se po prvi puta moći vidjeti cjelokupan filmski opus Mate Lovrića, od prvih filmova za djecu, nastalih u produkciji Zagreb filma, preko edukativnih filmova nastalih u produkciji Filmoteke 16, do pilot epizoda poznatog animiranog filma Leteći medvjedići, na čijoj je kreaciji u početku radio i Lovrić. Također, izložba će prezentirati ilustratorski rad Mate Lovrića, podjednako namijenjen i djeci i odraslima, od dječjih slikovnica do Večernjakove kratke priče, kao i osobitu produkciju stripa, kojeg djeca već nekoliko godina mogu pratiti na stranicama dječjeg časopisa Radost.
    Mate Lovrić (1952) je završio Srednju školu za primijenjenu umjetnost u Sarajevu. Od 1972. radi u Zagreb filmu, a od 1975. u dječjim časopisima objavljuje stripove i ilustracije za djecu. Član je HDLU-a od 1995., a od 2002. likovni je urednik dječjeg časopisa "Radost".

    više..