obavijesti

  • 24.06.2015. - 24.06.2015.

    Nagrada izložbi Marka Tadića

    Godišnja nagrada Vladimir Nazor za najbolju izložbu u 2014. godini, 19. lipnja 2015. uručena je umjetniku Marku Tadiću (1979.) za izložbu 'Pogled u čudu' koju smo koproducirali prošle godine (kustos: Klaudio Štefančić). Nagradu Vladimir Nazor dodjeljuje Republika Hrvatska za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma u Republici Hrvatskoj. Nagrade se dodjeljuju kao godišnja nagrada i kao nagrada za životno djelo. Čestitamo nagrađenim umjetnicima! 

    Link: https://www.flickr.com/photos/galzenica/sets/72157648311585910

    više..

  • 14.04.2015. - 14.04.2015.

    UM - unutarnji muzej

    Izložbeni projekt Unutarnji muzej počiva na nekoliko premisa. Najprije na činjenici da suvremena umjetnost za svoj nastanak i svoju recepciju ne treba tradiciju, da nije nužno poznavati povijest umjetnosti da bi se na neki način stupilo u komunikaciju s umjetničkim djelom. Suvremena umjetnost nije suvremena samo zato što nastaje u sadašnjem trenutku, nego zato što slobodno prisvaja i koristi neumjetnička društvena područja (politiku, ekonomiju, sport itd.) s ciljem povećanja vlastite vidljivosti. Gledajući iz te perspektive, muzej nije nužna postaja u kružnom toku suvremene umjetničke produkcije i recepcije. Po procjeni Petera Weibela, austrijskog umjetnika i direktora Centra za umjetnost i medije u Karlsruheu, samo je oko 7% umjetnina nastalih u 20. stoljeću završilo u muzejskim depoima i time steklo status kulturne baštine. Situacija ni danas nije bitno drugačija. Čini se da umjetnosti ne preostaje ništa drugo doli borba za časoviti trenutak (medijske) pozornosti.

    više..

  • 04.02.2015. - 04.02.2015.

    35. obljetnica rada

    Ove godine Galerija Galženica slavi 35 godina rada. Galerija je osnovana 1980. godine u okviru Narodnog sveučilišta Juraj Kokot kao neprofitna galerija namijenjena poticanju i razvoju likovne kulture Zagreba, odnosno Velike Gorice, tada sve mnogoljudnije zagrebačke općine.

    Otvorena u zgradi takozvanog Doma kulture u novosagrađenom naselju, zajedno s kinom i knjižnicom, galerija se brzo uklopila u tradiciju zagrebačkih kulturnih centara koji su nemali dio svoje djelatnosti posvećivali vizualnoj kulturi. 1995. Velika Gorica je dobila status grada, pa je Galerija Galženica, u tom trenutku u okviru Pučkog otvorenog učilišta, postala jedina gradska institucija takvog tipa.

    U 35 godina rada organizirano je više od 240 izložaba i manifestacija na kojima se predstavilo više od 300 domaćih i inozemnih umjetnika, likovnih kritičara, kustosa i dizajnera. U nekoj priručnoj periodizaciji hrvatske muzejsko-galerijske djelatnosti, rad Galerije Galženice može se predstaviti iz različitih sinkronijskih i dijakronijskih perspektiva.

    više..

  • 12.03.2013. - 12.03.2013.

    Galerija, društvene mreže i javnost

    Mrežni servis Posterous je 30. travnja najavio prestanak rada. Koristili smo ga 2010. godine za objavu i arhiviranje razgovora s umjetnicima. Na 'screen capture' fotografiji vidljivo je da smo povodom četiri izložbe imali preko 7000 učitavanja. To je doista fascinantan podatak, jer primjerice premašuje ukupan broj posjetitelja fizičkog prostora galerije u rasponu od otprilike sedam-osam godina. 

    više..

  • 04.02.2012. - 04.02.2012.

    Pozdrav!

    Nakon kraće pauze počinjemo s programom za 2012. godinu:

    1. Textil{e}tronics   02.03. – 01.04.2012.

    "Od tekstilne do elektronske niti, od materije do modnog objekta" – Anda Klančič, Patrizia Dona, Marija Mojca Pungerčar, Josipa Štefanec

    2. Omladinski underground tisak (1968-1972; Beograd, Zagreb, Ljubljana)   27.04. – 27.05.2012.

    "Od sovjetskog izvorišta do američkog undergrounda"

    3. Nagrada Radoslav Putar – finale   05.06. – 08.07.2012.

    4. Slike trga   05.10. – 02.11.2012.

    5. Eastern Surf: Kernel Panic Control   16.11. – 21.12.2012.

    Ana Kuzmanić, Shona Macnaughton, Martin Mrzljak, Francesca Nobilucci, Ewan Sinclair 

     

    više..

  • 15.01.2007. - 15.01.2007.

    Slika - žanr ili politika prikazivanja

    U 2007. godinu ulazimo s nemalim promjenama u radu. Prije svega, novu programsku i kalendarsku godinu pokušat ćemo bazirati na nekom aktualnom problemu, nekoj zanimljivoj temi ili pojavi, bilo da je ona dio uže ili šire umjetničke kulture. Tako ćemo umjesto zbroja pojedinačnih izložaba u 2007. godini organizirati izložbe na temelju određenog svojstva karakterističnog – više ili manje - za sve predstavljene umjetnike. U ovoj godini, to će biti problem slike i slikovnog prikazivanja...

    više..

  • 21.01.2011. - 21.01.2011.

    Od kulture dizajna do dizajna kulture

    Čini se da nam tradicionalna podjela na čistu i primijenjenu umjetnost i dalje nešto znači. Tu fleksibilnu, ali postojanu granicu uporno povlačimo i danas kada se za većinu metoda kojima se u tom razlikovanju služimo može reći da više nisu djelatne. Tako nam, primjerice, principi oblikovanja nisu više dovoljni da nekom predmetu ili proizvodu odredimo njegov umjetnički status. Isto se može reći i za prirodu društvenog angažmana organiziranog na bazi dobro oblikovanog estetskog objekta ili događaja, budući da se politička borba sve intenzivnije odvija na polju umjetničke kulture. Također, sve je teže nekom objektu ili pojavi odrediti umjetničku pripadnost isključivo na temelju intertekstualnih veza, budući da institucija umjetnosti postaje sve složenija i progresivno obuhvaća sve veći broj kulturnih praksi...

    više..

  • 23.01.2010. - 23.01.2010.

    P&Q = Q&P

    U svojoj knjizi Stoljeće, Alain Badiou opisuje 20. stoljeće kao stoljeće politike i umjetnosti. S jedne strane, revolucionarna politika, riješena da u kraj stane svim proturječjima moderniteta, i s druge, beskompromisna umjetnost riješena da ravnopravno s drugim društvenim praksama sudjeluje u stvaranju budućnosti. Ono što obilježava 20. stoljeće, tvrdi dalje Badiou, trenutak je u kojem se umjetnički i politički projekt susreću i križaju tako da nam se u jednom trenutku čini da umjetnost ima veću političku vrijednost i udarnu snagu od politike, a politika više ljepote od umjetnosti...

    više..

  • 22.01.2009. - 22.01.2009.

    Interzone

    Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća osamostaljenje Hrvatske poklopilo se s prvim valom ekonomske globalizacije. Ono što danas obično podrazumijevamo pod globalizacijom najčešće se odnosi na ekonomski model, koji je nakon urušavanja europskih socijalističkih država, a na krilima novih tehnologija (Internet, mobilna telefonija itd.) omogućio nove oblike stjecanja profita. Time je uzrokovao dva međusobno suprotstavljena društvena procesa: degradaciju nacionalnih ekonomija, s jedne, i proliferaciju partikularnih kulturnih identiteta, s druge strane. Tijekom 90-ih, primjerice, zemlje su se srednje i jugoistočne Europe – u potrazi za svojim mjestom na novoj karti Europe - našle u paradoksalnoj poziciji da istodobno moraju provoditi denacionalizaciju privrede i nacionalizaciju kulture...

    više..

  • 15.07.2008. - 15.07.2008.

    Priznanja i pohvale

    Marketinški stručnjaci tvrde da nema bolje reklame od samoreklame, liječnici da je bolje spriječiti nego liječiti, a kršćani da je bez samopomoći teško računati, kako na tuđu, tako i na Božju pomoć.

    Tako smo i mi, prije ljetnih praznika, odlučili s javnošću podijeliti nekoliko dobrih vijesti s nadom da će nam to pomoći u budućem radu.

    Naša izložba Nove mreže novih medija proglašena je tako izložbom lipnja mjeseca na portalu Hrvatskog dizajnerskog društva (http://dizajn.hr/; kustos: Klaudio Štefančić; dizajnerice: Nina Bačun i Roberta Bratović)...

    više..