velika gorica

  • 19.02.2016. - 19.03.2016.

    Duje Šuvar / Vid Vučak

    Izložbom dvojice mladih akademskih umjetnika, Vida Vučka i Duje Šuvara otvaramo izložbenu sezonu koja će biti u znaku mladih velikogoričkih umjetnika. Vid Vučak je 2009. diplomirao kiparstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Do sada se uglavnom bavio spomeničkom i portretnom plastikom, a u Galeriji Galženica će se predstaviti s novim ciklusom radova. Duje Šuvar je diplomirao slikarstvo 2008. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, a 2011. je na istoj akademiji diplomirao i na Odsjeku za restauriranje i konzerviranje umjetnina. Njegov slikarski rad obilježen je (foto)realističkim prosedeom, a teme koje ga zanimaju kreću se od urbane svakodnevice do kršćanskih motiva.

    više..

  • 15.11.2013. - 22.12.2013.

    Grad na drugi pogled

    Umjetnici: Tonka Maleković, Božena Končić Badurina, Igor Kuduz, Martin Mrzljak, Tanja Vujasinović, Ana Zubak

    Kustosi: Udruga Slobodne veze (Tonka Maleković, Ivana Meštrov) i Tanja Vujasinović

    Što je za nas grad, kako ga vidimo, percipiramo, imaginiramo, prisvajamo i usvajamo pitanja su koje želimo postaviti sebi kao autorima projekta, ali istovremeno i stanovnicima grada Velika Gorica, čiji privremeni stanovnici postajemo (pristajemo biti) djelujući u njegovom kontekstu. Velika Gorica, prostor djelovanja Galerije Galženica je za nas koji tamo ne živimo prostor klizećih identiteta, ponajprije vezanih uz zagrebačku aglomeraciju i susjedni aerodrom. Nerijetko zanemarujemo da se radi o sedmom po veličini gradu u Hrvatskoj, sa svojim unutarnjim logikama što nadilaze prostor tranzita koji nam se na prvi pogled otvara. Stoga, slijedom poziva za sudjelovanje u programu Galerije Galženica 2013., vrlo rano  nam se nametnulo pitanje bavljenja slikom grada i korištenje novih medija za prevođenje toga susreta, što nam se ujedno činilo jedinim mogućim načinom urbanog intervencionizma i približavanja njegovoj teksturi i stanovnicima kroz jedan kratkotrajni izložbeni eksperiment skromnih produkcijskih uvjeta.

    A počelo je sve od filma i potrebe za imaginacijom prostora.


    više..

  • 21.10.2009. - 15.11.2009.

    Interzone : lokalno

    Izložbom Transformacija: pravac, točka nastavljamo se baviti posljedicama koje proces globalizacije ostavlja na različite aspekte kulture. Ovoga puta riječ je o posljedicama koje neoliberalna ekonomija ostavlja na urbanizam Velike Gorice. Mladi tim velikogoričkih i zagrebačkih arhitektica i arhitekata analizom je središta Velike Gorice dao svoje viđenje urbanističkih problema grada, te tako potaknuo stvaranje konceptualnog okvira za njihovo rješavanje. Autori su izložbe, prije svega, u obzir uzeli kontekst u kojemu se grad nalazi: na mikro-regionalnoj sredini on je središte, na makro-regionalnoj satelitski grad koji gravitira Zagrebu, a na kontinentalnoj dio srednjo-europskog kulturno-prostornoga kruga. Osim toga, otvorili su problem modernog arhitektonskog izraza u suodnosu s lokalnim, tradicijskim graditeljstvom, uviđajući vezu između manje urbane sredine i opiranja arhitektonskim i urbanističkim novinama. Pomoću nacrta, maketa, fotografija i različitih trodimenzionalnih prikaza ova će izložba, tako, nadamo se otvoriti raspravu o potencijalima urbanog razvoja Velike Gorice.

    Autori izložbe: Marija MatkovićMarina Mršić i Mislav Muršić (suradnica: Ivana Miketić)

    Predgovor izložbi napisao je Zlatko Uzelac, povjesničar umjetnosti, urbanist i pomoćnik ministra za prostorno uređenje u vladi premijera Račana. Tekst donosimo u cjelosti.

    Velika Gorica se nalazi pred velikim preokretom. Sa gotovo svih strana oko grada grade se nove, uglavnom najsuvremenije četvorotračne prometnice. Živi prolazni promet automobila iz pravca Siska, koji sada prolazi  izravno kroz samo središte grada prema i iz Zagreba, uskoro će se preseliti na udaljenije rubove.

    Novi, znatno prošireni, ali i čvršći fizički okvir grada, gotovo kao neka vrsta novovjekovnih gradskih "zidina", iznova i s još većom zaoštrenošću nego do sada, unaprijed poziva na otvaranje i postavlja središnjeg pitanja  -  može li grad u neposrednoj sjeni Zagreba koji je brojem stanovnika sada premašio jednu Pulu, Dubrovnik ili Varaždin biti nešto više od zagrebačkog predgrađa. Jesu li korijeni njegovog urbanog identiteta dostatni i dovoljni i koje su doista prave i ključne teme urbanog razvitka buduće Velike Gorice?

    Na južnoj strani novi okvir grada učvršćen je uskoro dovršenom autocestom. Za razliku od vremena kada je u 19. stoljeću željeznička pruga od Zagreba do Siska - postavljena na istom mjestu kao i današnja autocesta - od središta Velike Gorice bila doista predaleko, pa je do nje morao biti postavljen slavni velikogorički (konjski) tramvaj, autocesta danas svojim položajem nedvojbeno upućuje da će napokon doći do, za Veliku Goricu ključnog, konačnog objedinjavanja Gorice i Kurilovca. Ali o smislenosti ili pak slučajnosti sljedećih koraka u tom predugo odgađanom objedinjavanju ovisi hoće li grad u budućnosti ozbiljnije biti oslonjen na veliku, a još zanemarenu prednost svoje željeznice i sada svoje autoceste.

    Za razliku od toga, na sjevernoj strani nova obilaznica, koja na prvi pogled odijeljuje Veliku Goricu od Plesa, a spaja i učvršćuje novi gradski prometni okvir s aerodromom, zapravo sada tim presudnim i vrlo odlučnim fizičkim korakom objedinjuje u gotovo kontinuirano izgrađeno područje do sada jasno odijeljeni grad od prigradskih naselja na sjeveru, a koja su već posve oslonjena na aerodrom. Time se gradsko tkivo Velike Gorice odjednom ne samo bitno proširuje na sjever, nego istovremeno i presudno gotovo posve sjedinjuje s izgrađenim područjem aerodroma.

    Obgrljujući na taj način aerodrom, Velika Gorica sada kao da samo dovršava i zaokružuje tu čini se jedinstvenu i sudbonosnu povezanost ovog grada s praktički cijelokupnom dosadašnjom povijesti zrakoplovstva. Naime, ne samo da se grad na jednoj strani naslanja izravno na suvremeni internacionalni aerodrom, nego se i na drugu stranu rasprostire sve do piste nekadašnjeg vojnog aerodroma, koja mu je postala fiksna istočna granica, ali i prepreka. No i više od toga, u današnjem urbanom tkivu preostale su upisane, u prostiranju nekih ulica, pozicije prvih travnatih aerodroma, od prvih civilnih međuratnih, do ratnih wehrmachtovih, ali je ta neobična povijest ostala skrivena i zaboravljena.

    Uz pistu vojnog aerodroma na istočnoj strani grada sada se dovršava i s njom paralelna dionica široke četverotračne istočne obilaznice. Podignuta na (pre)visoki nasip jednoga bi dana ova prometnica trebala primiti i gradsku željeznicu, svojevrsnu buduću zamjenu za nekadašnji velikogorički tramvaj, samo što bi sada to bila izravna veza i još jedna od sve brojnijih spona sa Zagrebom. Ali za samu Veliku Goricu istočna obilaznica postaje isto tako udvojena i već gotovo neprelazna prepreka za silazak grada na obalu jezera Čiće.

    Razvojni skok koji se upravo odvija pred našim očima, međutim, ne dotiče gradsko središte. Ali ono će uskoro biti oslobođeno tranzitnog prometa.i time bitno promijenjeno. Ta iznenadna promjena, kao što pokazuju iskustva bezbrojnih gradova koji su kroz isti proces već prošli, može biti traumatična i ostaviti negativne posljedice prvenstveno u početnoj pasivizaciji gradskog središta. Taj je proces osobito opasan i može imati dalekosežnije i trajnije posljedice baš u slučaju gradova poput Velike Gorice koji se nalaze u (preblizom) ozračju magnetske privlačnosti obližnjeg velegrada. Bez snage vlastitog središta takvi gradovi postaju manje ili više pasivna predgrađa.

    Obnova snage vlastitog urbanog identiteta zato je, osobito upravo sada, od presudne važnosti za Veliku Goricu, a nove ideje u aktiviranju gradskog središta i otvaranje poligona za kreativne preokrete od ključnog su interesa.

    Na kraju moram dodati i još jednu svoju osobnu opservaciju. Uz novo aktiviranje i oživljavanje gradskog središta, pravi preokret urbane budućnosti Velike Gorice nastat će tek onda kada grad izađe na ambijentalno daleko najvrijedniji dio svoga prostora, na obalu jezera Čiće, kada možda dobije i neku svoju neobičnu turopoljsku "rivu".


    Linkovi:

    [1] http://velikagorica.heliohost.org/
    [2] http://www.gorica.hr


    više..

  • 06.07.2006. - 30.07.2006.

    Danijel Šokec


    Danijel Šokec izložio je četrdesetak crteža rađenih tušem na papiru, u kojima je služeći se manirom „drhtavog“, „nervoznog“ ekspresionističkog crteža, reprezentirao različite teme: od klasično erotskih (ženski akt, ljubavni par), preko alegorijskih, značenjski neodređenih scena na rubu raspoznatljivosti, do prizora, kojima naslov crteža pridaje komična ili svakodnevna, gotovo banalna značenja. U tom smislu, ovi se crteži mogu promatrati i kao ciklus, koji s jedne strane, podsjeća na tradicionalnu crtačku „vježbu ruke“, a s druge, na svojevrsni dnevnik, na niz artefakata, koji stoje negdje između štafelajne slike/crteža i bloka za skiciranje. Naglašeni kontrasti crnog i bijelog, također, prizivaju estetiku stripa, što ovim crtežima pridaje dodatna, narativna značenja.

    Danijel Šokec (1967.) je završio Srednju školu za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, te diplomirao na ALU u Zagrebu 1991.Izlaže od 1984., a do sada je izlagao na 20 samostalnih i više skupnih izložaba u zemlji inozemstvu.

    Izložba je dio programa usmjerenog na razvoj lokalne umjetničke kulture.

    više..

  • 23.06.2004. - 18.07.2004.

    Monika Bagarić, Zlatko Odrčić, Ariela Skazlić


    Monika Bagarić (1972) velikogorička je umjetnica, koja se slikanjem bavi od 1995. Izložila je desetak slika rađenih u maniri geometrijske apstrakcije. Zlatko Odrčić (1951) velikogorički je umjetnik koji djeluje na području slikarstva, izrade nakita i male plastike. U Galeriji Galženica izložio je predmete umjetničkog nakita. Ariela Skazlić (1957) zagrebačka je umjetnica, koja je diplomirala na ALU u Zagrebu 1998. Izložila je desetak slika, svojevrsnih fantastičnih portreta. Izložba je dio programa Galerije Galženica usmjerenog na promicanje lokalne umjetničke kulture.

    više..