unutarnji muzej

  • 22.04.2016. - 21.05.2016.

    Svatko stoji u svjetlu drugoga

    Raymond Carver, Milan Božić, Tomislav Gotovac, Sven Klobučar, Primo Levi, Ana Opalić, Terence Malick, Iris Mihatov Miočić, Ana Mušćet, Ana Opalić, Berislav Šimičić, Roberta Vilić, Sandra Vitaljić i Centar za integrativnu terapijsku praksu Meleta iz Zagreba.

    U diskursu o fenomenu nasilja postoji jedan zanimljiv paradoks kojeg ističe Richard Bessel u svojoj knjizi „Nasilje – moderna opsesija“. Naime, najbolje analize nasilja, najuspješnije mjere u sprečavanju njegovog širenja ili u smanjivanju njegovih posljedica, dolaze iz društava koja su najmanje nasilna. Bessel misli na zemlje zapadne Europe, Sjedinjenje Američke Države, Kanadu, Australiju itd., dakle, na demokratske zemlje s razvijenim pravnim, socijalnim, obrazovnim i zdravstvenim sustavom. U društvima tih zemalja osjetljivost na nasilje postala je gotovo opsesivnom, a biti ljubazan i suosjećajan poželjnije je nego ikada do sada. Kako je do toga došlo, pita se Bessel. Odgovor nije jednostavan, ali njegovi korijeni nedvojbeno vode do prve polovice 20. stoljeća i dva svjetska rata koja su se odvila u nepunih 40 godina. Ratovi su se vodili i prije, ali razmjeri razaranja dosegnuti u 1. i 2. svjetskom ratu premašili su i najveća strahovanja. Za društvo razvijenog zapada, ovi ratovi nedvojbeno predstavljaju kolektivnu traumu. 

    više..

  • 22.04.2015. - 31.05.2015.

    Svako drvo stoji i misli

    Jan Chudy, F.F. Coppola, Boris Cvjetanović, Darija Čičmir, Gradski muzej Virovitica, Ivan Ivanković, Ines Kotarac, D.H. Lawrence, Barbara Loden, Sara Malić, Hana Miletić, Ema Muža, Muzej Turopolja, Muzej grada Koprivnice, Vesna Parun, Barbara Radelja, Andrea Resner, Luka Rolak, Davor Sanvincenti, Martin Scorsese, Tamara Sertić, Sv. Ambrozije, Mladen Šutej, Zlatan Vehabović, Davor Vrankić, Magdalena Vuković 

    Pod krovnim nazivom “UM – unutarnji muzej” krije se niz izložaba od kojih je prva posvećena fenomenu samoće. Čovjek je, slažu se gotovo sve društvene i prirodne znanosti, prije svega društveno biće. Socijalna interakcija u velikom dijelu određuje njegov karakter, njegovo djelovanje, njegove moralne vrijednosti. Od prvih kontakata s roditeljima ili skrbnicima, preko prvih prilagođavanja okolini (škola), do svrhovite participacije u zajednici, intersubjektivni odnosi ključni su za normalan razvoj čovjeka.Učenje jezika, otkrivanje društvenih obrazaca ponašanja, suosjećanje, inteligencija itd. samo su neka od svojstava koje doživljavamo pozitivnima i automatski povezujemo s društvenošću. Nasuprot tome, većinu devijacija u razvoju čovjeka od djeteta do odgovornog društvenog subjekta povezujemo s izostankom ili manjkom socijalizacije. Popularna kultura, poslovično sklona pojednostavljenju, tako ljude koji preferiraju samoću prikazuje kao čudake s klasnih, zemljopisnih, etičkih ili estetičkih rubova društva.

    više..