slikarstvo

  • 18.11.2016. - 17.12.2016.

    Aleksandar Bezinović / Katarina Vojković

    Samostalnom izložbom Aleksandra Bezinovića i Katarine Vojković zavrašavamo program kojim smo ove godine predstavili mlade akademske umjetnike vezane za Veliku Goricu i okolicu, bilo podrijetlom, bilo trenutnim životom i radom. O slikarstvu Aleksandra Bezinovića i Katarine Vojković, ovoga puta pišu povjesničarke umjetnosti Rozana Vojvoda i Petra Petrušić. Rozana Vojvoda tako ističe da se Bezinovićevo slikarsko istraživanje bavi "ulogom čovjeka u općem poretku stvari":

    Stvaranje i rastvaranje, konstrukcija i dekonstrukcija, nastajanje i nestajanje; sve su to parovi suprotnosti koji se mogu aplicirati na radove Aleksandra Bezinovića nastale u protekle dvije godine. Postupcima koji uključuju paljenje, struganje, obilno korištenje vezivnih sredstava, pa čak i namjerno izazvanu koroziju metalnih ploča, autor dodatno naglašava poljuljane odnose između podloge, figurativnog motiva, riječi i boje. Rekonstrukcija kao misao vodilja ove izložbe, postaje primjenjiv i istodobno relativan stvaralački princip - sve se na neki način može rekonstruirati u sprezi tehnologije i stvaralačkog principa; palma pa čak i ljudsko tijelo.

    više..

  • 14.10.2016. - 05.11.2016.

    Željka Cupek / Marija Lovrić

    Samostalna izložba Željke Cupek i Marije Lovrić jedna je od izložaba kojima ove godine predstavljamo mlade akademske umjetnike vezane za Veliku Goricu i okolicu, bilo podrijetlom, bilo trenutnim životom i radom. Ovoga puta, umjesto likovnih kritičara ili kustosa, umjetnice su se same poetički odredile. O radovima predstavljenima na izložbi, Marija Lovrić kaže:

    Introspekcija, 2016.

    Modernim i moglo bi se reći površnim načinom života danas, potreba za povezivanjem sa samim sobom je vrlo bitna ljudska potreba koju često zanemarujemo. Pričamo li samo o svjesnosti ili samopouzdanju, vrlo rijetko isto istinski i osjećamo. Samosvjesnost je viša razina svjesnosti, povezanosti sa samim sobom. To je sposobnost da osjetimo poruke iz naših unutarnjih zaliha emocionalnog pamćenja. Da bi napredovali u samosvjesnosti, trebamo istražiti sebe, poštovati svoje tijelo, voditi računa o sebi, ući u svoju nutrinu. Svaka osoba je unikatna fizički i psihički. Svaka jedinka ima svoju energetsku frekvenciju i prilikom povezivanja osjećamo novu energiju koja se smjesti u nama i potakne različite emocije. Osjetimo vibracije, dubine, vidimo boje, čujemo razne zvukove. Katkad se desi da postanemo intenzivno svjesni sebe, svojih vlastitih psihičkih procesa.

    više..

  • 19.02.2016. - 19.03.2016.

    Duje Šuvar / Vid Vučak

    Izložbom dvojice mladih akademskih umjetnika, Vida Vučka i Duje Šuvara otvaramo izložbenu sezonu koja će biti u znaku mladih velikogoričkih umjetnika. Vid Vučak je 2009. diplomirao kiparstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Do sada se uglavnom bavio spomeničkom i portretnom plastikom, a u Galeriji Galženica će se predstaviti s novim ciklusom radova. Duje Šuvar je diplomirao slikarstvo 2008. na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, a 2011. je na istoj akademiji diplomirao i na Odsjeku za restauriranje i konzerviranje umjetnina. Njegov slikarski rad obilježen je (foto)realističkim prosedeom, a teme koje ga zanimaju kreću se od urbane svakodnevice do kršćanskih motiva.

    više..

  • 22.04.2015. - 31.05.2015.

    Svako drvo stoji i misli

    Jan Chudy, F.F. Coppola, Boris Cvjetanović, Darija Čičmir, Gradski muzej Virovitica, Ivan Ivanković, Ines Kotarac, D.H. Lawrence, Barbara Loden, Sara Malić, Hana Miletić, Ema Muža, Muzej Turopolja, Muzej grada Koprivnice, Vesna Parun, Barbara Radelja, Andrea Resner, Luka Rolak, Davor Sanvincenti, Martin Scorsese, Tamara Sertić, Sv. Ambrozije, Mladen Šutej, Zlatan Vehabović, Davor Vrankić, Magdalena Vuković 

    Pod krovnim nazivom “UM – unutarnji muzej” krije se niz izložaba od kojih je prva posvećena fenomenu samoće. Čovjek je, slažu se gotovo sve društvene i prirodne znanosti, prije svega društveno biće. Socijalna interakcija u velikom dijelu određuje njegov karakter, njegovo djelovanje, njegove moralne vrijednosti. Od prvih kontakata s roditeljima ili skrbnicima, preko prvih prilagođavanja okolini (škola), do svrhovite participacije u zajednici, intersubjektivni odnosi ključni su za normalan razvoj čovjeka.Učenje jezika, otkrivanje društvenih obrazaca ponašanja, suosjećanje, inteligencija itd. samo su neka od svojstava koje doživljavamo pozitivnima i automatski povezujemo s društvenošću. Nasuprot tome, većinu devijacija u razvoju čovjeka od djeteta do odgovornog društvenog subjekta povezujemo s izostankom ili manjkom socijalizacije. Popularna kultura, poslovično sklona pojednostavljenju, tako ljude koji preferiraju samoću prikazuje kao čudake s klasnih, zemljopisnih, etičkih ili estetičkih rubova društva.

    više..

  • 27.02.2015. - 29.03.2015.

    Jelena Bando / Ivan Prerad, Drugi

    Odnos između različitih civilizacija bio je kroz povijest više obilježen nerazumijevanjem i sukobima, nego znatiželjom i suradnjom. Oslanjajući se na koncept Drugog, u okviru zapadne civilizacije danas postoji cijelo jedno znanstveno polje koje se bavi tim odnosom. Krajnje jednostavno govoreći, Drugi je svaki onaj, ili sve ono što je neobjašnjivo poznatim, udomaćenim sustavom vrijednosti. Susretu s Drugim uvijek prethodi dugo, iscrpljujuće putovanje, stvarno ili imaginarno. O susretu s Drugim Marka Pola, Kristofora Kolumba, Jamesa Cooka ili braće Seljan znamo gotovo sve. O susretu s Drugim Jelene Bando i Ivana Prerada, saznat ćemo nešto na ovoj izložbi.

    U povijesti moderne umjetnosti Drugi je odigrao kratku, ali važnu ulogu. Negdje na prijelazu 19. u 20. stoljeće takozvana primitivna umjetnost naroda Afrike, Oceanije i Dalekog istoka promijenila je kroz radove europskih umjetnika način na koji gledamo svijet. Bilo da je riječ o utjecaju japanske grafike na radove Toulouse-Lautreca, o Gauguinovom prikazivanju života na polinezijskom otočju ili o utjecaju afričkih maski na Picassovu umjetnost – primjerice, na ključnu sliku europske avangarde "Gospođice iz Avignona" – svaki puta svjedočimo plodotvornim dodirima europske umjetnosti s umjetnošću takozvanog Novog svijeta.

    U doba tehnološke globalizacije i instantne komunikacije, kakva je sudbina Drugog? Što se danas događa s kulturama drugih i dalekih naroda? Je li moguće da je danas Drugi izgubio svoj egzotični identitet? Kako mi, Europljani, nakon što smo ga pokorili, izmjerili, mapirali i digitalizirali, "Novi svijet" vidimo danas?

    Slike Jelene Bando i Ivana Prerada predstavljene na ovoj izložbi sugeriraju nam da između različitih kultura još uvijek postoji neka latentna i kreativna napetost. Ali možda još više nam slike ovih mladih umjetnika sugeriraju da je Drugi, stvaran ili konstruiran, nešto bez čega umjetnost nema previše smisla.

    više..

  • 29.04.2014. - 01.06.2014.

    Tomislav Buntak, Ogledalo pustolovine

    Jedno od svojstava umjetnosti je da stvara vlastite svjetove. Čak i onda kada se umjetnost otvoreno referira na stvarnost, onda kada u umjetničkom djelu prepoznajemo motive i pojave iz stvarnog života, kada nam se čini da umjetnost govori o našem iskustvu, ne smijemo zaboraviti da je na kraju riječ o plodu imaginacije koji se ravna vlastitim pravilima. Slikarstvo Tomislava Buntaka jedan je od primjera takve vrste umjetnosti. Magični realizam, fantastika, znanstvena fantastika, avanturizam, eskapizam – samo su neki od naziva koji nam mogu biti od pomoći u pokušaju da ovu izložbu smjestimo na vlastitu umjetničku mapu.

    U nekom vrlo sažetom rezimeu dosadašnjeg Buntakovog rada trebalo bi naglasiti dvije stvari. Prvo, malo je tko u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti na tako samosvojan način reinterpretirao tradiciju sakralne umjetnosti. Služeći se imaginarijem popularne kulture u prikazivanju kršćanskih tema i motiva, Buntak je pokazao da u umjetničkom prikazivanju dogma baš i nije od velike koristi.

    Drugo, u ekskluzivnoj povijesti, i ne samo hrvatske suvremene umjetnosti, možda nitko tako dosljedno, gotovo programski jasno, nije motiv eskapizma postavio za temu svoga rada. Lišavajući ga stigme manje vrijednosti, Buntak je, navodno, inferiorno područje kulture kojim dominiraju strip i žanrovska književnost i film bez pardona pridružio tradiciji takozvane visoke kulture, bilo da je riječ o povijesti umjetnosti (slikarstva), suvremenoj umjetnosti ili religiji.

    više..

  • 17.06.2002. - 13.07.2002.

    Slavko Peršić, "Retrospektiva 1971:1992"


    Povodom obljetnice smrti velikogoričkog slikara Slavka Peršića, organizirana je retrospektivna izložba na kojoj su prikazane njegove slike nastale u periodu od 1971. do 1992. godine. Slavko Peršić samouk je slikar, koji je slikarske principe gradio u okvirima tzv. Nove slike. Izlagao je na 20-tak samostalnih i isto toliko skupnih izložaba u zemlji i inozemstvu. Bio je član HDLU-a od 1992. Izložbu su kurirali Guido Quien i Radovan Vuković, također predstavljeni i predgovorima u katalogu izložbe. U izdanju Grada Velike Gorice i Pučkog otvorenog učilišta objavljena je i monografija posvećena Slavku Peršiću, čiji je autor Guido Quien.

    više..